Vlast u Posavini najlošija u državi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su rezultate rada Vlade i skupštine Posavske županije za razdoblje od siječnja do rujna ove godine u kojem je istaknuto kako je intenzitet rada Skupštine te županije u 2015. godini bio najniži u cijeloj državi te da se Skupština bavila sama sobom i pokušajima da dovrši proces konstituiranja vlasti.

Iz CCI-a ističu kako su se u promatranom razdoblju, građani Posavske županije suočili s dva ozbiljna problema – dugotrajnom sušom, koja je proglašena prirodnom nesrećom (i to u situaciji kad još nisu u potpunosti sanirane ni posljedice prošlogodišnje katastrofe) i lošim radom institucija vlasti, čije su posljedice još ozbiljnije od problema koje izaziva priroda.

Zabrinjavajući nerad

''S jedne strane tu je neprihvatljivo ponašanje federalne vlasti, koje je poljoprivrednike ove županije prisililo da u dva navrata blokiraju putove i granične prelaze, u znak prosvjeda zbog neisplaćivanja novčanih potpora, za površine koje su poplavljene u 2014. godini, ali i za dugovanja iz ranijih godina, čime se, na najdirektniji način, ugrožava i poljoprivredna proizvodnja i cjelokupna ekonomija ovog područja. A s druge strane tu je nerad lokalnih, županijskih vlasti, koji je, naročito u slučaju županijske skupštine, dostigao krajnje zabrinjavajuće razmjere'', navode iz CCI-a.

Što se tiče rada Skupštine, ona u čak 5 mjeseci nije održala nijednu sjednicu, a 'nerad' je produžila i u listopadu i studenom pa je od posljednje sjednice Skupštine prošlo više od tri i po mjeseca.

Također, čak 6 od 8 mjera realiziranih na jedinoj sjednici Skupštine održanoj u 3 kvartalu, su odluke o imenovanju rukovodstava skupštinskih odbora. A skoro polovina od 30 mjera realiziranih od strane Skupštine, u prvih 9 mjeseci 2015. odnosi se na aktivnosti oko konstituiranja vlasti.

Bez ijednog zakona 

Osim "obveznog“ zakona koji prati donošenje godišnjeg proračuna (Zakona o izvršenju Proračuna PŽ za 2015. godinu, usvojenog 2.4.), Skupština PŽ-a, od listopada prošle godine nije usvojila nijedan zakon. To je, istovremeno, i najlošiji rezultat, u odnosu na sve ostale institucije zakonodavne vlasti u zemlji, i najlošiji rezultat Skupštine PŽ u posljednjih 5 godina – u prvih 9 mjeseci 2013. godine je, primjerice, usvojeno 13 zakona i još 1 prihvaćen u nacrtu.

Usvajanjem Proračuna za 2015. godinu daleko nakon propisanog roka, Skupština Posavske županije prekršila je zakon o proračunima u FBiH. Umjesto do kraja 2014. godine, kako propisuje Zakon, Proračun je usvojen tek u travnju 2015. godine. Skoro 4 mjeseca kasnije, na zadnjoj sjednici održanoj u promatranom razdoblju, onoj od 28. srpnja, usvojen je rebalans proračuna, što je bilo motivirano činjenicom da je Proračun bio nerealno projiciran i da ga je kreirala vlada u "tehničkom mandatu“. Uglavnom, Rebalansom je Proračun PŽ-a smanjen za oko milijun i 660 tisuća maraka, odnosno za oko 4,5 posto.

Iz CCI-a navode i kako je postotak realizacije planiranih obveza Skupštine PŽ-a najniži u posljednjih pet godina te da je realizirano svega 12 od 54 mjere, koliko ih se nalazi u Programu rada za 2015.

Rezultati rada Vlade PŽ-a u prvih devet mjeseci ove godine, po mišljenju CCI-a, su pomalo zbunjujući. Umjesto očekivanog povećanja intenziteta rada i produktivnosti, izbor nove vlade PŽ-a doveo je do smanjenja po oba parametra.

Program koji je prošao

Nakon što je u prvom kvartalu održano dvanaest zasjedanja vlade "u tehničkom mandatu“ i jedno novoizabrane vlade, u drugom kvartalu, nova vlada održala je svega 9 zasjedanja, a u trećem još manje - 7. Vlada PŽ-a u tehničkom mandatu ne samo da je zasjedala više, nego je i razmatrala više mjera, a i jedini realizirani zakon je zakon koji je kreirala vlada u "tehničkom mandatu“.

Statistički podaci o realizaciji Programa rada Vlade PŽ-a, kompromitirani su vremenom usvajanja i sadržajem Programa rada. Umjesto da, poštujući vrijeme usvajanja, a ne ignorirajući činjenicu da je već prošlo pola godine, Vlada, krajem lipnja, usvoji Program rada za drugu polovinu godine, ona se opredijelila za formalno zadovoljavanje propisane obveze o donošenju godišnjeg programa rada, te je u šestom mjesecu usvojila Program koji ima plan realizacije za prethodnih 5 mjeseci. I ne samo to, nego je u taj plan ubacila i mjere koje su u trenutku usvajanja ovog programa već bile realizirane, i to su neke od njih bile realizirane u vrijeme kad vlada koja je usvojila ovaj program, nije ni postojala. Stvarno stanje stvari je da je od 26 mjera iz Programa rada Vlade, koje su realizirane u prvih 9 mjeseci 2015. godine, njih svega 6 realizirano nakon usvajanja Programa rada, a ostalih 20 prije. Prije usvajanja Programa rada Vlade realiziran je i jedini usvojeni zakon koji se također nalazi u Programu, i to kao planiran i usvojen "u predviđenom roku“ – u ožujku 2015.

Na Vladi su usvojene dvije vrlo značajne mjere – program mjere štednje i uredba o trudničkim nakladama, podsjećaju iz CCI-a te dodaju kako je program mjera štednje vrlo ambiciozan i sveobuhvatan i obuhvaća i kontrolu potrošnje svih javnih sredstava i ispitivanje visine svih plaća javnoj službi i zabranu novog zapošljavanja u županijskim tijelima uprave, javnim ustanovama i javnim službama, bez odobrenja Vlade i nadležnih tijela, te restrikcije u oblasti isplata svih vrsta naknada, korištenja službenih vozila, materijalnih i troškova reprezentacije, itd.

Porodiljne naknade

Što se tiče uredbe o trudničkim naknadama zaposlenim majkama, Vlada uvodi sustav porodiljskih naknada za sve majke, neovisno jesu li zaposlene u privatnom ili javnom sektoru, garantirajući iznos od 80 posto plaće, svakoj zaposlenoj trudnici u trajanju od 12 mjeseci.

Po mišljenju CCI-a, Skupština i Vlada PŽ-a trebaju se fokusirati na zakonske i zastupničke obveze u vezi s rokovima za donošenje programa rada i proračuna županije za 2016. godinu.

''Treba poduzeti sve da bi se programi i Proračun za 2016. donijeli prije kraja 2015. godine, uz poštovanje principa transparentnosti. A treba i poslovnikom regulirati individualnu odgovornost za svaku od faza u izradi ovih dokumenata i predvidjeti odgovarajuće sankcije za neispunjavanje obveza. Dosadašnja negativna praksa, također, sugerira zaključak da je potrebno izraditi i usuglasiti jedinstvenu metodologiju izrade i donošenja Programa rada, sa preciznim rokovima i procedurama'', zaključuju iz CCI-a.