Vlasti u BiH isključuju javnost iz procesa donošenja odluka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu spremne na proaktivnu transparentnost u procesu donošenja odluka, a građani nisu upoznati s prijedlozima zakona i odluka koje usvajaju vijeća na raznim nivoima vlasti, pokazuje istraživanje Transparency Internationala u BiH, pa javnost, naprimjer, nije upoznata sa usvojenim izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.

Prema pregledu razina proaktivne transparentnosti koji je provela organizacija Transparency International, Vijeće ministara BiH, vlade Federacije, Zeničko-dobojskog kantona i Brčko distrikta jedini su koji objavljuju zapisnike sa sjednica.

Izvještaje o radu navedene vlade i Vijeće ministara objavljuju periodično, neažurno, navodi se u istraživanju prezentovanom u Sarajevu.

“Ako građanima nisu dostupni planovi, izvještaji o radu, kao ni usvojeni zakoni, o kakvoj vrsti odnosa prema građanima se zapravo radi i o kakvoj vrsti vladavine uopće?”, navodi Transparency International.

Uočeni nedostaci

Istraživanje je pokazalo da su nedostaci uočeni i u zakonodavnoj vlasti. Nivo proaktivne transparentnosti u smislu redovnog i ažurnog objavljivanja planskih dokumenata parlamenata zadovoljavajući je tek na razini Narodne skupštine Republike Srpske, te pet kantonalnih parlamenata iz Posavskog, Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog, Zapadnohercegovačkog i Zeničko-dobojskog kantona.

Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala, smatra da ne treba posebno isticati koliko je bitna proaktivna transparentnost i za jačanje političke odgovornosti na svim razinama u BiH, ali i za omogućavanje građanima sudjelovanje u donošenju odluka. Ono što je sporno odnosi se na objavljivanje podataka i izvještaja o radu institucija, ali i o procesima donošenja odluka, kazao je on.

“Imamo eklatantan primjer na državnoj razini, što je zapravo i praksa, da se prijedlozi zakona, kada prođu Vijeće ministara, zapravo ne objavljuju, i tu imamo situaciju da praktično javnost nema uvida u to u kojoj formi i u kojem tekstu su ti zakoni usvojeni. Primjer je nedavno usvojeni Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, koji je među 14 prioriteta, a mi zapravo još uvijek kao javnost nemamo uvida u to u kojem tekstu je on usvojen”, pojasnio je Blagovčanin, te dodao da se takva praksa mora mijenjati.

On je podsjetio da je sporan i Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, jer javnost nije znala u kakvom tekstu je taj zakon predložen.

“Nismo zadovoljni predloženim rješenjima koje sadrži taj zakon, smatramo da nisu osigurani odgovarajući mehanizmi zaštite na pristup informacijama, posebno mislim na osiguravanje drugostepene zaštite prava na pristup informacijama”, naveo je, kao i da predloženo rješenje u kojem je Žalbeno vijeće drugostepeni organ nije zadovoljavajuće, već da smatra da je u tom slučaju potrebno specijalizirano tijelo koje ima kapacitete, ali i stručna znanja da primjenjuje zakon.

Dragan Ćuzulan iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave (PARCO) podsjetio je da je u ovogodišnjem istraživanju obuhvaćeno 80 institucija, a da je na upitnike PARCO-a odgovorilo njih 65.

Malo poboljšanje

“Prosječna ispunjenost standarda proaktivne transparentnosti pokazala je malo poboljšanje u odnosu na prošlu godinu”, naveo je Ćuzulan, te dodao da se radi o 38 standarda, koji obuhvaćaju informacije o budžetima, javnim nabavkama, konkursima za zapošljavanje, organizacionoj strukturi, odnosno svemu što uključuje trošenje javnog novca.

Prema njegovim riječima, 100-postotnu ispunjenost standarda imaju, pored PARCO-a, Direkcija za europske integracije, Agencija za statistiku BiH, Agencija za visoko obrazovanje, Agencija za ravnopravnost spolova i Agencija za policijsku podršku.

“Međutim, četiri institucije nemaju objavljene zakone i odluku o osnivanju, 27 ih nema podatke o unutrašnjoj organizaciji, 18 nema objavljene konkurse, a 24 institucije su objavile podatke o ukupnim primanjima zaposlenih”, rekao je Ćuzulan.

Vijeće ministara BiH je u prosincu 2018. godine, na prijedlog Ureda koordinatora za reformu javne uprave, usvojilo “Politiku i standarde proaktivne transparentnosti”, dokument koji obavezuje sve institucije na državnoj razini da rade u skladu s njim.

Prema izvještaju koji je Vijeće za regionalnu suradnju objavilo 2022. godine, tek jedan posto ispitanika u poslovnom sektoru zadovoljno je potpunošću i pravovremenošću primljenih informacija, dok je postotak građana malo viši i iznosi 40 posto.