VSTV: Presudom Suda BiH problem su postala sva imenovanja nakon 2008. godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Visoko sudsko i tužilteljsko vijeće (VSTV) uputit će zahtjev za preispitivanje presude Suda Bosne i Hercegovine o ukidanju Pravilnika o postupku ocjenjivanja rada nositelja pravosudnih funkcija i Kriterija za ocjenjivanje rada sudaca u BiH, te pristupiti izradi inicijative za ustavnost odluke Suda, zaključci su usvojeni na sjednici VSTV-a.

Što će biti s ocjenama?

Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, kazao je kako je “problematično” to što je presudom Suda ustanovljeno kako ovo tijelo nema ovlaštenje da donosi pravilnik o ocjenjivanju, te da su samim tim problem sva imenovanja koja je VSTV izvršio od 2008. prema tada usvojenom pravilniku te prema pravilniku iz 2018. godine.

''Ogromne su posljedice ove odluke, katastrofalne, jer je sve zasnovano na ocjenama donesenim na osnovu pravilnika'', kazao je Tegeltija u obraćanju članovima Vijeća, naglasivši kako je potrebno na vrijeme uputiti zahtjev za preispitivanje presude, te inicijativu za Ustavni sud.

Odjel za pravosudnu upravu je tijekom sjednice pojasnio kako se ova presuda reflektira i na proces ocjenjivanja nositelja pravosudnih funkcija za 2019. godinu, navodeći kako je završeno 80 posto ocjenjivanja rada, te da u skladu s tim Odjel ima pitanje da li će se te ocjene koristiti, i što će biti sa ocjenama nakon presude Suda BiH.

Pravosnažnom presudom Suda BiH je poništen Pravilnik o postupku ocjenjivanja rada nositelja pravosudnih funkcija i Kriteriji za ocjenjivanje rada sudaca u BiH, koje je usvojilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće tijekom 2018. godine.

Goran Nezirović, član Vijeća, rekao je kako Sud BiH ne ukida Pravilnik zbog njegove materijalne nezakonitosti, već zbog formalnog nedostatka – donio ga je organ koji nije ovlašten.

''Ako mi nismo organ koji je ovlašten, mi ne možemo donijeti novi pravilnik, ali ni reći da važi stari pravilnik jer je donesen od neovlaštenog donositelja'', kazao je Nezirović pitajući se kako je 12 godina ovo tijelo bilo ovlašteno, a sada nije.

Ružica Jukić, potpredsjednica VSTV-a, nije dijelila isto mišljenje, te je navela da je potrebno vratiti se na stari pravilnik i da bi to bilo dovoljno.

“Nije Sud osporio pravo nama, već to što smo uveli novu ocjenu – mentorstvo. Po zakonu je jasno da predsjednik suda ocjenjuje, a uvođenjem drugih pravnih instituta smo uveli da predsjednik suda ne može sam ocjenjivati'', pojasnila je Jukić.

Nakon rasprave usvojeni su zaključci kojima će VSTV uputiti zahtjev za preispitivanje presude Suda BiH o ukidanju Pravilnika i Kriterija, te pristupiti izradi inicijative za ustavnost odluke Suda, a odluku o ocjenjivanju neocijenjenih nositelja pravosudnih funkcija Vijeće će donijeti u nastavku sjednice.

Tema sjednice bili su i zaključci Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, pri čemu se tri zaključka odnose direktno na rad VSTV-a. Ovim zaključcima skrenuta je pažnja članovima Vijeća da prilikom popunjavanja rukovodećih pozicija u Sudu BiH, Tužiteljstvu BiH i VSTV-u vode računa o nacionalnoj strukturi, da bi se izvještaji o radu VSTV-a Parlamentu trebali dostavljati dva puta godišnje, a da bi izmjene i dopune Zakona o VSTV-u trebale sadržavati preporuke Europske komisije, te razdvojiti VSTV na dva zasebna tijela, sudsko i tužiteljsko, te članove iz odvjetničke komore zamijeniti članovima iz akademske zajednice.

Slavo Lakić, član Vijeća, rekao je kako smatra da su ovi zaključci ozbiljni te da se o njima treba diskutirati.

''Ja sam član Radne grupe za izradu Izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u i ako je stav da se Vijeće razdvoji na dva vijeća, to je ozbiljna poruka Ministarstvu pravde i ovoj radnoj grupi'', kazao je Lakić, dodavši kako se u tom slučaju na toj radnoj grupi nema o čemu razgovarati.

Tegeltija je rekao kako bi razgovor o ovim zaključcima značio stavljanje ad acta svih prethodnih zaključaka VSTV-a o izmjenama zakona, te da će biti dovoljno da se ovi zaključci prime k znanju, što je i učinjeno.

Na sjednici VSTV-a raspravljalo se i o pritiscima i prijetnjama koje su se dogodile u prethodnom periodu u vezi s radom glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH.

Osjećaj ugroženosti

Predsjednik Tegeltija je kazao kako ga je glavna tužiteljica obavijestila o prijetnjama smrću koje je dobila, nakon čega je on tražio da Ministarstvo sigurnosti poduzme odgovarajuće mjere sigurnosti.

“Dao sam izjavu o pritiscima nakon što je Sud donio odluku i mislim da bi se Vijeće trebalo oglasiti kao cjelina”, rekao je Tegeltija, dodavši kako bi Vijeće time trebalo podržati i njegove prethodne javne istupe.

Slavo Lakić je kazao kako se tužitelji pitaju hoće li se Vijeće oglasiti povodom ovih pritisaka budući da su dobili osjećaj ugroženosti.

“Ovaj pritisak, koji je bio konkretan i jasan, apsolutno je neprimjeren, te se odnosi na cijeli pravosudni sustav. On podriva vladavinu prava. Naša obaveza kao Vijeća je da garantiramo i tražimo sigurnost, te da stanemo iza pravosuđa”, rekao je Lakić.

Sa ovim stavom složila se i Amila Kunosić, koja je navela kako je potrebno dati punu podršku pravosuđu i tužiteljstvu.

''Trebamo dati podršku svim tužiteljima koji rade na svim predmetima. Ti su ljudi uvijek pod udarom i pritiskom i ne smiju da se osjećaju nesigurno radeći te poslove'', kazala je Kunosić i dodala kako bi priopćeno trebalo biti uopćeno.

Nakon rasprave o pritiscima i prijetnjama nositeljima pravosudnih funkcija, usvojen je zaključak kojim je Vijeće suglasno s prethodnim izjavama predsjednika Tegeltije, a izdat će se i posebno priopćenje u vezi s prijetnjama i pritiscima na pravosuđe.