Komemorativni program
Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje u posebnim uvjetima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prigodnim komemorativnim programom ispred vukovarske bolnice u srijedu ujutro počelo je središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.
Zbog epidemiološke situacije upućeni su brojni pozivi da se u Vukovar na današnji dan dolazi u manjem broju no ispred bolnice se ipak okupilo nekoliko stotina ljudi. U prigodnom programu koji je ove godine zbog pandemije koronavirusa skraćen na 15-ak minuta sudjelovali su klapa Hrvatske ratne mortarice Sveti Juraj i glumac Darko Milas.
Ispred bolnice su bili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, kao i ministri: Mario Banožić, Nataša Tramišak i Josip Aladrović.
Doprinos razvoju Vukovara
Plenković je iskazao zahvalnost gradu Vukovaru, hrvatskim braniteljima i žrtvama koje su osigurale pobjedu u Domovinskom ratu i koje su zaslužne za slobodu Hrvatske.
"Vukovar danas, Vukovar 29 godina poslije, je grad koji se razvija kao i cijela Vukovarsko-srijemska županija, cijela Slavonija, istok Hrvatske i područja koja su bila privremeno okupirana u Domovinskom ratu i mirno integrirana 1998. godine. Kao takav zaslužuje posebnu pozornost i brigu državnih institucija", poručio je premijer.
Podsjetio je kako je na prijedlog njegove Vlade, 18. studeni uvršten u Zakon o blagdanima i spomendanima kao neradni dan, čime se daje dodatno značenje i simbolika Vukovaru.
Dodao je kako je Vlada u posljednje četiri godine, učinila napore za razvoj grada, kroz mjere usmjerene na zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta, ulaganja u infrastrukturu, do simboličnih poteza poput proglašenja Vukovara mjestom posebnog pijeteta, te vraćanja hrvatske vojske i policije.
"Mi ćemo na taj način nastaviti pomagati Vukovaru da život građana bude što kvalitetniji, i dati doprinos razvoju grada, Vukovarsko - srijemske županije i Slavoniji", poručio je.
Plenković smatra da je dolazak potpredsjednika Vlade iz redova SDSS-a Borisa Miloševića u Kolonu sjećanja poruka okrenuta budućnosti, suradnji i razvoju.
“Hrvatska je pobijedila u Domovinskom ratu, ostvarila je sve svoje nacionalne zadaće, kao takva ima snage za iskorake koji su važni za suživot, pomirbu i povijesnu istinu, isto tako ispruženu ruku prema manjinama u Hrvatskoj, pa tako i srpskoj manjini. Zato je dobro, normalno i prirodno da je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a sada ovdje sada u Vukovaru, kao što je bio i u Kninu", rekao je.
Premijer je podravio i nazočnost Verana Matića, posebnog izaslanika srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, poručivši da je njegov dolazak u Vukovar bitna i dobra poruka "koja govori o suočavanju s prošlošću i činjenici da na taj način vlasti iz Srbije šalju posebnu poruku Vukovaru, žrtvi Vukovaraca i hrvatskih branitelja".
Upitan koliko osoba očekuje u Koloni sjećanja, Plenković je kazao se danas u Vukovaru, gdje se Dan sjećanja obilježava uz posebne epidemiološke okvire, okupilo manje osoba.
"Očekujem da se pridržavamo distance sukladno epidemiološkim preporukama. Vjerujem, ako će se ljudi držati distance, da ćemo smanjiti i minimizirati rizik od zaraze. Nadam se da će ljudi biti odgovorni", istaknuo je Plenković, prenosi Hina.
'Prošlo je puno godina'
"Mi ovdje komemoriramo žrtvu, ali i osuđujemo zločin. Svima je jasno što se ovdje dogodilo - da je na brutalan način režim Slobodana Miloševića i velikosrpska politika pokušala osvojiti teritorij Republike Hrvatske. Istovremeno, prošlo je jako puno godina, trebamo se okrenuti prema naprijed, razmišljati o budućnosti i novim naraštajima. Smatram da je dobro da je potpredsjednik Vlade Milošević ovdje s nama", poručio je Jandroković iz Vukovara na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Pročitajte još
Istaknuo je da je Vukovar postao simbol hrvatskog otpora, borbe za slobodu, herojstva, brojnih znanih i neznanih junaka, dodavši da će brutalnost projekta Velike Srbije i Miloševićevog režima ostati trajno upisano u sjećanju hrvatskog naroda.
"Sjećamo se žrtve, slavimo herojstvo Grada Vukovara i njegovih stanovnika i podsjećamo mlađe naraštaje na zločin koji se ovdje dogodio i koji se više nikad ne smije ponoviti", poručio je predsjednik Hrvatskog sabora.
Izrazio uvjerenje da će obilježavanje proći u najboljem redu s epidemiološke strane i da će se ljudi držati mjera i pravila.
"Danas ne možemo obilježiti ovaj Dan kao i inače, jednako brojni, uz pozdrave, dodire, kontakte koje inače imamo. Ovoga puta bit će to na drugačiji način, ali važno je da smo ovdje i da odajemo počast Gradu Vukovaru", rekao je Jandroković.
Na obilježavanju je i izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić. "Dobro je da se pokloni žrtvama Grada Vukovara, to je korak naprijed i to je dobro. Vjerujem da je ta isprika i njegova pojava ovdje iskrena i da će pridonijeti da se odnosi između dviju zemalja u budućnosti stabiliziraju i poprave", istaknuo je Jandroković.
Govoreći o nestalima u ratu, rekao je da je to jedno od najbolnijih pitanja i najtežih rana koje hrvatski narod osjeća te da moramo inzistirati na tome da saznamo istinu.
Vezano za predsjednika Republike Zorana Milanovića koji nije sudjelovao na službenom protokolu u Koloni sjećanja, već će položiti vijence kod Spomen-obilježja masovne grobnice na Ovčari, Jandroković je rekao da danas ne bi inzistirao na razlikama, već na onome što povezuje.
"Povezuje nas obaveza da iskažemo poštovanje i sjećanje na žrtvu. Predsjednik je odlučio položiti vijenac na Ovčari, to je njegova odluka i ja ju poštujem", poručio je, prenijela je Hina.
Programu su nazočni i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, te zamjenica vukovarskog gradonačelnika Ivana Mujkić, dok gradonačelnika Penave nema jer je obolio od koronavirusa.
Počast žrtvi Vukovara dolaskom je odao i posljednji zapovjednik obrane Vukovara brigadir Branko Borković.
U Vukovaru je od jučer, a nazočan je i današnjem programu Veran Matić, posebni savjetnik srbijanskog predsjednika Vučića.
Nakon programa predvođeni članovima braniteljskih i stradalničkih udruga sudionici obilježavanja krenuli su gradskim ulicama do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.
29. godišnjica zločina u Škabrnji
Obilježavanje 29. obljetnice zločina koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih postrojba počelo je u srijedu polaganjem vijenaca kod središnjeg križa na Groblju sv. Luke na spomen-obilježju kod masovne grobnice.
Osim članova obitelji poginulih branitelja i civila, vijence su položila službena izaslanstva, u ime predsjednika Republike Dragan Lozančić, izaslanik predsjednika Sabora Ante Sanader, te u vladinom izaslanstvu ministri Gordan Grlić Radman, Marija Vučković i držani tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.
U 10,30 s Ambara do crkve Blažene djevice Marije krenula je Kolona sjećanja, koju će predvoditi vojnici sa zastavama ratnih postrojba, a u 11 sati misno slavlje predvodit će zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić.
Zbog trenutačne epidemiološke situacije, u Škabrnju je stiglo manje sudionika nego prijašnjih godina kada se u tom ravnokotarskome mjestu znalo okupiti i do 15.000 građana iz cijele Hrvatske.
Općina Škabrnja, u suradnji s Gradom Zadrom, angažirala je tridesetak tzv. covid-redara koji paze na poštovanje epidemioloških mjera.
Nakon mise neće se, kako je bilo uobičajeno, održati hodnja od župne crkve do groblja, a crkvena zvona zvonit će u 18 sati u cijeloj Hrvatskoj za Vukovar i Škabrnju.
Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno je 48 civila i 15 branitelja.
Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.
