Za ignoriranje parlamenta kazna i do 40.000 maraka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon više od godinu dana rada, Privremena zajednička komisija oba doma parlamenta BiH konačno je predložila zakon o parlamentarnom nadzoru kojim se, između ostalog, predviđa da rukovoditelj neke institucije bude novčano kažnjen ukoliko ne odgovori na pitanje iz parlamenta ili sprečava i ometa nadzor.

Te kazne, prema zakonu, zavisno od prekršaja kreću se od 60 pa do 4.000 KM za odgovorno lice, dok institucija ukoliko se ogluši o zahtjeve tijela koja provode nadzor ili ne dostavi tražene informacije može da bude kažnjena i sa 40.000 KM.

"Dugo smo radili na zakonu i tri puta je produžavan rad radne grupe. Očekujem da bude usvojen i da uozbilji izvršnu vlast. Ovaj zakon možda je i jedini način da se kroz transparentnost isprovocira odgovornost", rekla je Ljiljana Zovko, članica Privremene zajedničke komisije oba doma parlamenta BiH, koja je radila na ovom zakonu.

U zakonu se, između ostalog, navodi da parlamentarni nadzor mogu provoditi oba doma parlamenta BiH, zatim stalna radna tijela parlamenta te ad hoc formirana radna tijela koja isto tako, recimo u slučaju da neko od rukovoditelja i institucija ne provodi preporuke revizora, mogu i dužna su predložiti smanjenje proračuna te institucije, pišu Nezavisne novine.

"Svaka osoba iz nadzirane institucije ima obavezu surađivati sa tijelom koje provodi parlamentarni nadzor. Posjete tijela koje provodi nadzor mogu biti najavljene ili nenajavljene, a odgovorna osoba koja provodi nadzor dužnoa je omogućiti pristup svim prostorijama u nadziranoj instituciji", predviđa se, između ostalog, ovim zakonom u kojem se navodi i to da je tijelo koje sprovodi nadzor ovlašteno da ostvari uvid u sve informacije.

Također, tijelo koje provodi parlamentarni nadzor može zatražiti podnošenje posebnog izvještaja od bilo kojeg izabranog i imenovanog dužnosnika, službenika ili institucije o pitanjima važnim za parlamentarni nadzor.

"Većina onoga što je u zakonu već postoji kroz neke druge zakone ili poslovnike. Tijekom rasprave očekujemo da bude određenih amandmana da se popravi taj zakon koji ne postoji u regiji kao takav", rekla je Zovko.

Ukoliko zakon bude usvojen, najmanje jednom godišnje Zajednički kolegij organizovat će zajedničku sjednicu oba doma o temi "Izaslanici i zastupnici pitaju - Vijeće ministara BiH odgovara". Zakon je definirao da ova sjednica bude zakazana najmanje 30 dana ranije i da može maksimalno trajati četiri sata, a bit će osigurani i uvjeti za izravan televizijski prijenos.

"Vrijednost usvajanja zakona o parlamentarnom nadzoru je u tome što nameće obavezu nadziranoj instituciji i odgovornim i ovlaštenim osobama da surađuju sa Parlamentarnom skupštinom BiH", navodi se u obrazloženju zakona o parlamentarnom nadzoru.