Za mir na Balkanu treba prihvatiti federalizaciju Makedonije i treći entitet u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bilo bi pogrešno ignorirati volju birača, koji uporno pokazuju svoje nezadovoljstvo multietničkom stanjem i traže promjene, navodi Timothy Less novinar Foreign Affairsa u tekstu o stanju na području bivše Jugoslavije.

Less navodi kako se politička situacija u bivšoj Jugoslaviji pogoršava te da je Bosna i Hercegovina najslabija država u regiji u kojoj Srbi i Hrvati dovode Daytonski sporazum u pitanje.

Vrijeme za radikalni pristup

U Makedoniji, političari iz velike albanske manjine traže federalizaciju države duž etničkih linija. Na Kosovu, srpska manjina inzistira na stvaranju mreže samoupravnih enklava s učinkovitom neovisnosti od države. U Srbiji, u Preševskoj dolini, Albanci su agitirali za veću autonomiju. U Crnoj Gori, Albanci su zahtijevali samoupravni entitet. I na Kosovu i u Albaniji nacionalisti su pritom za jedinstvenu albanske države, navodi Less tvrdeći kako je stvaranje velike Srbije, Albanije i Hrvatske u cilju mira.

Vrijeme je, navodi Less, za novi, radikalni pristup kako bi se zadržao mir i uspostavila stabilnost Balkana.

Ako je Zapad, kao što tvrdi, zaista vjeran cilju očuvanja mira na Balkanu, onda je došao trenutak da se pragmatizam stavi prije idealizma i krene k realizaciji ideje o pravilno uređenim nacionalnim državama, čija će populacija moći zadovoljiti svoje najosnovnije političke interese.
Prvo, zbog podijeljenosti Europe, SAD ponovo mora preuzeti vodeću ulogu i podržati interne fragmentacije multietničkih država na principu kako to zahtijevaju manjine. Washington treba prihvatiti ponudu Albanaca za federalizacijom Makedonije i zahtjev za uspostavom trećeg entiteta u BiH, smatra Less.

Tri koraka

U drugom, dužem razdoblju, smatra Less, SAD mora omogućiti da te buduće teritorije ostvare bliske političke i ekonomske veze sa svojim većim susjedima, uvođenjem dvojnog državljanstva i uspostavljanjem zajedničkih institucija, dok formalno ostaju u sastavu država u kojima su i sada.

I u trećem, konačnom razdoblju, treba omogućiti secesiju tih teritorija od postojećih država i spajanje sa matičnim zemljama, možda u početku kao autonomne regije.

Hrvatski entitet u BiH će se, piše Less, spojiti s Hrvatskom, Republika Srpska i sjever Kosova sa Srbijom; Preševska dolina, zapadna Makedonija i najveći dio Kosova s Albanijom. U međuvremenu, Crna Gora, koja može ostati bez albanske enklave, mogla bi ostati neovisna ili spojiti se s proširenom Srbijom.

''Ovi prijedlozi mogli bi šokirati one koji zagovaraju multietničnost, jer multietničnost je lijepa ideja, ali neostvariva'', navodi Less i dodaje kako ovakvo rješenje jeste komplicirano, ali da će odvajanje umjesto prisilnog suživota eliminirati rizik od ponovnog sukoba.

Konačno, smatra, SAD moraju završiti posao koji su započele na Balkanu.
Less, koji je bivši šef britanskog konzulata u Banja Luci i direktor agencije Nova Europa, koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Europi, navodi kako je veliki izazov pred Zapadom - prepoznati i uvažiti legitimnost tih zahtjeva i radikalno promijeniti pristup prema Balkanu ili, pak, nastaviti s trenutnim smjerom i time riskirati da se ponove sukobi na ovim prostorima.

Model multietničnosti

"Zapad je u državama nastalim nakon raspada ?ugoslavije početkom 90-ih godina odlučio podržati model multietničnosti viđen kao održiv, čak i poželjan, princip koji će promovirati pravdu i sigurnost za razliku od nacionalizma koji je prepoznat kao izvor nestabilnosti u Europi. Ali nije ni slutio šta će ubrzo uslijediti. Na nesreću, ova odluka zapadne politike je zanemarivala osnovna prava i interese manjinskih grupa koje su sebe u tim državama doživljavale kao građane drugog reda što je ubrzo rezultiralo sukobima. Kako bi zaveo mir, Zapad je posljednja dva desetljeća uložio ogroman napor i trud kako bi državama bivše ?ugoslavije nametnuo rješenje. U početku, Washington je imao vodeću ulogu na Balkanu, ali se u posljednjem desetljeću povukao i prepustio vodeću riječ Europskoj uniji'', navodi Less.

Dodaje kako je EU promijenila pristup u odnosu na SAD i pokušala države zapadnog Balkana motivirati članstvom u Uniju nadajući se da će ovo transformirati loše autoritarne države u demokratske, uređene političke zajednice gdje će se poštovati sva ljudska prava, pa i prava manjina.

''Zakratko je ova politika izgledala kao dobitna kombinacija. Međutim, pokazala se vrlo nerealnom i neodrživom zabludom Europe da će manjine žrtvovati borbu za svoja prava i sigurnost zbog ekonomskih benefita. Zbog toga, iz dana u dan sve više svjedočimo da države poput BiH, Kosova i Makedonije sve više stagniraju, dok njihovi homogeniji susjedi, poput Albanije, Hrvatske, pa čak i Srbije, počinju da napreduju, naveo je Less.

Šlag na tortu

Kako bi se situacija dodatno zakomplicirala, Rusija koristi svoj utjecaj kako bi zaustavila proces integracija BiH, ohrabrujući Srbe u njihovim nastojanjima za odcjepljenjem. Turci, s druge strane, pružaju podršku nezadovoljnom muslimanskom stanovništvu u regiji, prije svega Bošnjacima i makedonskim Albancima.

''I kao šlag na tortu, manjine pokušavaju preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom tražeći pravo na zasebnu teritoriju u državama koje prioritet prije svega daju većini. Ova kombinacija faktora već uvelike destabilizira Balkan, a, s druge strane, prijeti potkopavanju postjugoslavenskog političkog rješenja'', navodi, između ostalog, Less.

Kako najozbiljniji udar na autoritet Bruxellesa Less smatra održavanje referenduma u Republici Srpskoj o Danu RS, iako su zvaničnici EU bili protiv njegovog održavanja.

''Europa bi mogla nastaviti s dosadašnjom politikom i time riskirati da nezadovoljstvo kod manjina poraste do točke usijanja koja će dovesti do novih sukoba. Neki analitičari smatraju da EU treba više da se potrudi na promociji regionalne suradnje, demokracije, transparentnosti, ekonomskog razvoja... Međutim, ovo su puste želje i najvjerojatnije neće dati rezultat. Ima i onih koji smatraju da Bruxelles treba da primijeni washingtonski pristup i biti oštriji prema neposlušnim političarima, ali bi ovaj pristup isto bio pogrešan jer bi Srbe u BiH zasigurno gurnuo prema Rusiji'', naveo je Less.