Bh. vlasti ne znaju koliko je migranata ostalo u BiH, a koliko se 'probilo' do Hrvatske

Tekst članka se nastavlja ispod banera

‘’U samo pet mjeseci u BiH je ušlo gotovo 3.500 ilegalnih migranata’’, rekao je danas predsjedatelj Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH Borislav Bojić, na otvaranju Četvrte godišnje konferencije o stanju ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini.

Ovu konferenciju, u suradnji sa Misijom OESS-a u BiH, organizira Zajedničko povjerenstvo za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH).

Primarni cilj dvodnevne Konferencije, na kojoj sudjeluju članovi Zajedničkog povjerenstva, predstavnici svih razina zakonodavne i izvršne vlasti u BiH, predstavnici Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, kao i predstavnici međunarodnih i nevladinih organizacija u našoj zemlji, je poštivanje ljudskih prava azilanata, izbjeglica i migranata, s posebnim osvrtom na poštivanje svih domaćih i međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, priopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Obraćajući se sudionicima Konferencije, predsjedatelj  Bojić istaknuo je da parlamenti, kao središnje institucije demokracije, pored donošenja zakona vrše i nadzor i provode kontrolu nad radom izvršne vlasti, a što je, kako je rekao, dodatno pojačano i donošenjem Zakona o parlamentarnom nadzoru.

Govoreći o primarnom cilju Konferencije, predsjedatelj Bojić je kazao da je posljednjih nekoliko godina cijela Europa suočena sa velikim prilivom migranata.

''Podaci kojima raspolažemo govore da je od siječnja do početka svibnja ove godine u BiH ušlo gotovo 3.500 ilegalnih migranata'', rekao je Bojić i dodao da vlasti ne raspolažu točnim podacima koliko je migranata ostalo u BiH, a koliko ih se uspjelo probiti do Hrvatske i dalje prema drugim državama članicama Europske unije. Prema Bojićevim riječima, država je na velikom ispitu, jer prema informacijama koje je Zajedničko povjerenstvo dobilo prigodom posjeta Službi za poslove sa strancima, te Imigracijskom i Azilantskom centru u Sarajevu, problemi s kojima je naša zemlja suočena jesu nedovoljni smještajni, tehnički, kadrovski i financijski kapaciteti u centrima za migrante i azilante, nepostojanje konkretne strategije pri realizaciji prihvaćanja i zbrinjavanja azilanata, izbjeglica i migranata, te manjak službenika u Graničnoj policiji BiH i neodgovarajuća infrastruktura na graničnim prijelazima.  

''Tretman prema izbjeglicama, azilantima i migrantima izazov je za svaku zemlju, a posebno za zemlju sa slabom ekonomijom i nedovoljnim institucionalnim kapacitetima'', rekao je Bojić i poručio da je neophodno osigurati potpuno poštivanje međunarodnih i regionalnih instrumenata ljudskih prava, kao što su Ženevska konvencija o statusu izbjeglica i Europska konvencija za ljudskim pravima, kao i ispuniti sve relevantne obveze koje proizlaze iz OESS-ove ljudske dimenzije.

Sudionicima se obratio i voditelj Misije OESS-a u BiH, veleposlanik Bruce G. Berton, koji je istaknuo da konferencija predstavlja djelotvorno sredstvo identifikacije i  pokušaj da se riješe najrelevantnija pitanja koja se tiču zaštite ljudskih prava u BiH. Kako je veleposlanik Burton istaknuo, predviđa se da će pitanje migranata sve više dobivati na značaju u BiH, jer u narednom razdoblju možemo očekivati još veći broj žena i djece koja će ulaziti u BiH. Prema riječima veleposlanika Burtona, s obzirom na to da BiH postaje tranzitna država za migrante, bit će potrebno da država organizira pružanje pomoći ljudima, sukladno međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.

Prvog dana konferencije sudionici su razgovarali i o realizaciji usvojenih zaključaka sa dosadašnjih konferencija o stanju ljudskih prava u našoj zemlji.