jednakopravnost

Za probleme Hrvata krivi su - Hrvati!

Vijesti / Flash | 06. 03. 2016. u 07:38 K.K.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prvi ožujka proglašen je danom neovisnosti i državnim praznikom davne 1992., u Sarajevu. Datum je izglasan na referendumu na koji se odazvalo nešto više od 2 milijuna građana. Referendumom su svi građani trebali postati jednakopravni.

Bošnjaci ga slave, Srbi osporavaju dok Hrvati tvrde da ovo nije Bosna i Hercegovina kakvu su priželjkivali.

‘Nismo bili zadovoljni jer smo htjeli da se tim pitanjem obuhvati unutarnji ustroj države. Da smo to tada riješili, ne bi bilo problema s kojima smo prisiljeni danas se nositi“, tvrdi Bariša Čolak, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH, član HDZ-a. Čolak dodaje kako je Bosna i Hercegovina samo službeno neovisna. Nemoguće je nazvati ju neovisnom uz toliko vanjskih neprijatelja, ali i onih unutrašnjih, koji su još opasniji, kako navodi.

Oko pitanja vanjskih utjecaja, mišljenja se razilaze. Pa tako Halid Genjac, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH, član SDA, tvrdi da su vanjski utjecaji očiti, ali za Bosnu i Hercegovinu oni ne predstavljaju prijetnju. Genjac dodaje kako je bitno uzeti samo pozitivno od svega s čim smo, kao država, suočeni.

Stjepan Kljuić, ratni član Predsjedništva Republike BiH ističe kako se ne smije zaboraviti činjenica da su Hrvati najviše doprinjeli uspjehu referenduma. Svi Hrvati su glasali za neovisnost, a iste su se nakon Daytona – odrekli. Navodi i kako se situacija tek sada mijenja pod Čovićevim utjecajem.

Trenutni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini neosporivo je narušen. Koga za ovo stanje okriviti, odnosno u kojem pravcu potražiti rješenje? Mišljenja se, opet, razlikuju. Čolak smatra da je Zagreb, još u ratnim godinama, narušio položaj Hrvata u BiH. Za trenutno stanje odgovorni su SDP i Federalna televizija, tvrdi.

Genjac optužuje same Hrvate. Kako navodi, krivci se mogu pronaći u Hrvatskom narodu i njegovom političkom djelovanju. Dalje nema potrebe ni tragati, dodaje. Ističe kako kao eventualno riješenje problema vidi u EU fondovima. Uz novac, političari lakše komuniciraju i več sada intenzivnije razgovaraju o Mostaru, o izboru člana prijedsjedništva u kontekstu provođenja presude Sejdić – Finci, i zaključuje kako postoji iskrena namjera da se pronađu riješenja za obje strane.

Dilema kako urediti Bosnu i Hercegovinu da odgovara Bošnjacima, Hrvatima i Srbima je godinama aktualna. Tko ima, a tko nema razlog za slavlje? Svede li se uvijek sve sve samo na priču da BiH jednako pripada svim narodima? To možemo prepustiti samo vremenu.

Kopirati
Drag cursor here to close