Za što se terete uhićeni pripadnici HVO-a? Matuzović: Ja neću poturati svoja leđa za drugoga

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odvjetnik umirovljenog general HVO-a Đure Matuzovića, Almin Dautbegović danas je posjetio Matuzovića koji je pritvoren u zeničkom zatvoru. Kako je za N1 je kazao, Matuzović je bio taj koji je krio Srbe u atomskom skloništu.

"Praktički ih je branio od vojske koja je tu došla. Nije to bila klasična vojska, to su bili opasni ljudi koji nisu bili pod kontrolom. Đuro nema s tim ništa, on je te zločine sprečavao. Kaže da se ovo desilo prije 10 ili 15 godina, mnogi bi Srbi došli da svjedoče u njegovu korist", kaže odvjetnik Dautbegović.

Da li je Matuzović žrtveno janje kao što se spominje u pojedinim medijima?

"To ni ja ni on nismo rekli, ali se takav zaključak nameće sam po sebi. On je kazao 'neka za zločine odgovarao onaj tko ih je počinio. Ja neću poturati svoja leđa za drugog'. To su njegove riječi", kaže Matuzovićev odvjetnik.

Kako kaže, pritvor nije bio očekivan.

"On je u odličnom psihičkom stanju, imao je ranije tri infarkta", kaže Dautbegović te najavio žalbu na odluku o jednomjesečnom pritvoru.

"Pritvor je nepotreban", kazao je odvjetnik.

Optužnica protiv pripadnika HVO-a: 'Likvidirali su sedmoricu srpskih civila, zatvarali i zlostavljali muškarce'

U srijedu poslijepodne Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor desetorici pripadnika HVO-a koji su prije nekoliko dana uhićeni na području Orašja.

Za što se točno terete uhićenih otkrio je N1, donoseći navode postupajućeg tužitelja i rješenje Suda BiH.

Uhićeni Ivo Oršolić (64), Tado Oršolić (56), Marko Dominković (54), Joso Nedić (60), Marko Baotić (68), Marko Blažanović (61), Mato Živković (52), Anto Živković (57) i Stijepo Đurić (51) terete se da su kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, vojne policije HVO-a i policijskih struktura, kao i stražari u logorima i objektima za zatočenje, počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolnih mjesta od travnja 1992. pa do srpnja 1993. godine. Tereti ih se i za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti, piše N1.

U rješenju Suda BiH navodi da je sigurnosna situacija u Orašju već narušena u proljeće 1992. godine i da je sredinom travnja, prema izjavi Svjedoka 1, došlo do prekida nastave, te je jedan broj djece napustio školu i samo mjesto Orašje, u kojem periodu se stvara atmosfera koja će nagovijestiti budući napad na srpsko stanovništvo općine Orašje o čemu, kako se navodi u prijedlogu, u svojoj izjavi govori Svjedok 2, piše N1.

U daljem obrazloženju postojanja osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret, Tužilaštvo BiH u dostavljenom prijedlogu navodi da su se na putnim pravcima koji su iz Orašja vodili prema dijelovima teritorija, a koji su bili naseljeni srpskim stanovništvom, nalazili punktovi HVO-a, te da na taj način nije dozvoljen izlaz s područja općine Orašje srpskom stanovništvu koje do početka svibnja 1992. godine nije uspjelo pobjeći s područja općine Orašje pod komandom HVO-a, a o čemu govori Svjedok 3.

Također, postupajući tužitelj navodi da iz iskaza svjedoka proizilazi osnovana sumnja da je 9. svibnja 1992. godine, od strane pripadnika Vojne policije pod komandom Pere Vincetića i pripadnika PS Orašje koje je na raciji predvodio zapovjednik PS Orašje Marko Dominković, a sve po naredbi zapovjednika 106. br. HVO-a Đure Matuzovića, izvršena racija u selu Bukova Greda, kao jedinom mjestu s većinskim srpskim stanovništvom pod kontrolom HVO Orašje.

Njihovi pripadnici, nakon što su skupili sve srpsko stanovništvo sela, pred mjesnom trgovinom odvojili su pojedine muškarce i likvidirali ih. Tom prilikom su ubijeni Marko Maksimović, Mićo Gavrić, Zoran Maksimović, Lazar Vasiljević, Drago Cvijanović, Žarko Maksimović i Mišo Gavrić koji je u vrijeme ubojstva bio maloljetan. Žene su vratili kućama, a sve zatečene muškarce, nakon zlostavljanja, uhitili i odveli u zatvoreničke objekte HVO-a u Orašju i Donjoj Mahali gdje ih zatvaraju.

Postupajući tužitelj navodi i zapovjednu izolaciju srpskog stanovništva od 11. lipnja 1992. godine, izdanu od strane zapovjednika 106. brigade HVO-a - Bosanka Posavina, Orašje, a dostavljenu Vojnoj policiji 106. brigade HVO-a, načelniku sigurnosti brigade i Stanici javne sigurnosti koji su bili zaduženi za izvršenje navedene zapovijedi, a koju dužnost je, prema navodima iz prijedloga, u navedenom periodu obavljao osumnjičeni Đuro Matuzović.

Kako se navodi u prijedlogu Tužilaštva BiH, do sada se veliki broj osumnjičenih osoba za kaznena djela uspio skriti ili pobjeći u susjedne ili druge države, te na taj način izbjeći kazneno gonjenje jer uz državljanstvo BiH posjeduju i državljanstvo Hrvatske. U prilog tvrdnji opasnosti od bijega, navodi tužitelj, ide i činjenica da je državna granica BiH relativno "propusna", te da osumnjičeni vrlo lako mogu prijeći u Republiku Hrvatsku koristeći službene prijelaze. Kako je naveo tužitelj, ovu tvrdnju naročito potkrepljuje to što je općina Orašje pogranična općina prema Hrvatskoj.