Tužiteljstvo s enije oglašavalo
Za što Srbija može suditi Radoičiću?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Vlast u Beogradu najavljuje saslušanje Milana Radoičića nakon što je preuzeo odgovornost za oružani napad na kosovsku policiju u selu Banjska na sjeveru Kosova.
Ali, za sada nije jasno bi li i za koje kazneno djelo on mogao biti optužen pred zakonom Srbije, koja ne priznaje neovisnost Kosova, niti institucije te države.
Na pitanja u vezi s istragom protiv Radoičića za Radio Slobodna Europa (RSE) do objave teksta nisu odgovorili Vlada Srbije, ministarstva pravde i unutarnjih poslova i Vrhovno javno tužiteljstvo.
Bijeg u Srbiju
Bijeg u Srbiju, kako ne bi bio dostupan vlastima Kosova, bio je obrazac ponašanja Radoičića kada je službena Priština ranije izdavala naloge za njegovo uhićenje.
Službeno je i dalje u bjekstvu pred kosovskim vlastima.
A onda je 29. rujna, u otvorenom pismu javnosti, priznao da je bio na sjeveru Kosova šest dana ranije i “osobno” organizirao oružanu pobunu.
U selu Banjska je 24. rujna ubijen policajac Afrim Bunjaku, a nekoliko njih ozlijeđeno. U oružanom sukobu s policijom potom su poginula trojica napadača srpske nacionalnosti.
Vlasti Kosova to karakteriziraju kao teroristički akt, dok je za Radoičića napad naoružane grupe koju je organizirao ''obrana naroda od okupatora''.
Zid šutnje Srbije
Ispituje li država Srbija oružani napad u Banjskoj i kako ga karakterizira, vodi li se istraga protiv Milana Radoičića i je li saslušan, neka su od pitanja na koja za RSE nije odgovoreno iz nadležnih institucija 29. rujna.
A da je Radoičić u Srbiji i da će biti saslušan, prvo je javnost obavijestio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
''On će svakako odgovoriti pozivu nadležnih organa, uvjeren sam da će biti saslušan…Republika Srbija i njeni nadležni organi će raditi svoj posao'', rekao je Vučić 27. rujna na Radio-televiziji Srbije.
Nije dao više detalja.
A nakon što je Radoičić preuzeo odgovornost za organiziranje napada u Banjskoj, Vučić je ponovio da će on 'morati da se odazove' pozivu državnih organa.
''Hoće li tužitelj da ga goni i za koje krivično djelo, to nije pitanje za mene. To je pitanje za tužioca i druge organe'', rekao je Vučić.
''Ako je neko mislio da će on (Radoičić) da beži ili da se krije, neće'', dodao je.
Ocijenio je i da se Radoičić “ponosi” svojom ulogom u oružanom sukobu.
A potom je aludirao na smrt kosovskog policajca.
''Ne mislim da neko ima pravo nekoga da ubije, morat će neka pitanja da se postave. Možda nije sudjelovao u tom djelu, pa će tužitelj naći nešto drugo, ili neće naći ništa'', istakao je.
Potom je opisao slijed procedura – policija prikuplja informacije, sprovodi se istraga, a tužitelj odlučuje podiže li optužnicu ili ne.
Vučić je istaknuo i da u ovisnosti od toga ''hoće li biti optužnog akta (protiv Radoičića) ili ne'', može da se procjeni što je to što država Srbija 'želi da zaključi iz cijelog procesa'.
Tužiteljstvo se do sada nije oglašavalo.
Pravna nesuradnja Srbije i Kosova
Kumanovskim sporazumom 1999. godine, kojim je završen rat na Kosovu, Srbija je povukla vojsku, policiju i dio administracije.
Kada je Kosovo 2008. godine proglasilo neovisnost, uspostavljeni su državni organi – nasljednici nekadašnjih privremenih institucija koje su funkcionirale pod okriljem međunarodne zajednice.
Briselskim sporazumom 2013. godine, službeni Beograd se obavezao da prihvati nadležnost kosovskog pravosuđa u općinama gdje većinski žive Srbi.
Tako su radnici tužiteljstva i sudova, koji su do tada paralelno funkcionirali po srpskom sistemu u sredinama s većinski srpskim stanovništvom, integrirani u kosovski pravosudni sistem.
Izlazak srpskih sudac i tužitelj iz institucija Kosova dogodio se u studenom 2022., nakon krize u dijalogu Beograda i Prištine.
Pravna suradnja Srbije i Kosova nikad nije uspostavljena.
