Mladen Drljača
Zaboravljeni tajnik: Mandat traje pet, on na funkciji 15 godina
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Stup i kičma Komisije!'', ovim riječima predsjednik Komisije za koncesije Republike Srpske (RS) Radenko Đurica opisuje tajnika Mladena Drljaču. Kaže da je obrazovan, stručan i moralan.
Drljača pomaže Đurici u kontroli zakonitosti rada Komisije, ali istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da je tajnikov radni status sporan.
Drljača je još prije 15 godina imenovan na ovu poziciju. Prema propisima, mandat tajnika traje pet godina. Od tada nije bio ponovo biran niti je dobio drugu osnovu za rad.
Unatoč tome, u Narodnoj skupštini RS-a (NSRS) i Komisiji tvrde da mu mandat nije ograničen.
Zastarjeli propisi
Mladena Drljaču je početkom 2004. godine NSRS imenovao za prvog tajnika Komisije za koncesije. Zajedno sa njim izabrani su predsjednik i četiri člana Komisije na osnovu Zakona o koncesijama RS-a.
Prema ovom Zakonu, članove bira NSRS, a mjesto sekretara se popunjava u skladu sa propisima o radu i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Komisiji.
Kako Pravilnik nije postojao u trenutku biranja prvog saziva Komisije, Drljača ga je napisao i odredio da Narodna skupština imenuje tajnika na pet godina. On danas tvrdi da ovaj dokument, prema kojem mu je mandat istekao prije desetljeće, treba izbrisati, jer nije usuglašen sa Zakonom o koncesijama: ''On je zastario, gospođo!''
Pročitajte još
Novinarka CIN-a je razgovarala sa nekoliko profesora prava i nitko od njih nije našao neusuglašenost o kojoj Drljača govori.
''Zakon je rekao da će se regulirati putem Pravilnika, i Pravilnikom je to regulirano'', kaže profesor Ilija Zindović. Objašnjava da se Pravilnik odnosi i na Drljačin mandat iako je donesen nakon njegovog imenovanja.
Iako je tajnik u Komisiji zadužen za usuglašavanje unutarnjih propisa, Drljača nikada nije izmijenio dio Pravilnika koji smatra ''zastarjelim''. Kaže da je to obveza članova Komisije.
Mladen Drljača je početkom 2008. godine, uoči isteka mandata, optužen za ratne zločine na području Bosanske Krupe. Bio je suspendiran gotovo tri godine i za to vrijeme je primao polovinu plaće. Oslobođen je optužbi krajem 2010. godine, a potom se vratio na posao iako mu je mandat istekao godinu dana ranije.
Bivši predsjednik Komisije Predrag Aškrabić kaže za CIN da je Drljaču vratio na posao po nalogu Skupštine. U dopisu je tadašnji generalni tajnik NSRS-a Ranko Karapetrović napisao da se Drljača može vratiti, ali nije objasnio na osnovu čega, niti do kada.
Devet godina kasnije on je i dalje na istom mjestu. Tvrdi da je sa njegovim angažmanom sve u redu:
''Moj dokaz je Odluka Narodne skupštine iz 2004. godine koja do dan-danas vrijedi i nije osporena.''
I jare i pare
Članovi Komisije Zoran Filipović i Vladan Andrić su prošle godine tražili uvid u dosje tajnika da bi provjerili po kojem osnovu on i dalje radi. Filipović kaže da su to tražili, jer tajnik ima ovlaštenja izabrane osobe iako već godinama ne prolazi proceduru izbora: ''Mora se znati taj status, jer čas je 'to mene ne zanima – ja sam zaposlen', čas je 'moje ovlaštenje je isto kao i vaše' '', objašnjava Filipović.
Drljača ih je odbio. ''Tako je. Ne dam!'', ponovio je novinarki CIN-a.
Komisija je prošle godine donijela gotovo 55 milijuna maraka proračunu RS-a na osnovu ugovora o koncesijama.
Koncesijski predmeti se u procesu rada dodjeljuju članovima Komisije koji na sastancima predlažu odluku o kojoj se glasa. Đurica tvrdi da tajnik Drljača ne zadužuje predmete niti radi na njima kao članovi Komisije.
Međutim, dokumenti otkrivaju da je Drljača predlagao davanje suglasnosti za dodjelu koncesija, koje je Komisija usvajala. To je radio i dok je Komisiju vodio Predrag Aškrabić.
''On pregleda dokumentaciju i ispriča što je tu suština, i onda mi glasamo na osnovu toga što ispriča (…) To je u nekoliko navrata bilo, nije to sad bilo da je stalno i da je on sad ne znam koliko predmeta uradio'', kaže Aškrabić za CIN.
Radenko Đurica rukovodi Komisijom četiri godine. Kaže da je po struci kemičar i nema znanje o pravnim poslovima pa se oslanja na tim koji vodi sekretar.
Iako je znao da u Komisiji postoje različita mišljenja u vezi s trajanjem mandata sekretara, Đurica se na to nije obazirao, jer kaže da ni od koga nije dobio službenu primjedbu.
Prema internim pravilima Komisije, na taj problem bi predsjednika morao upozoriti tajnik, koji je zadužen za poštovanje zakona u radu, ali Drljača to nije učinio.
Dva pravilnika, tri mišljenja
Natječaj za izbor sekretara trebalo bi provesti Ministarstvo energetike i rudarstva RS-a a potom imena najboljih kandidata dostavi poslanicima NSRS-a. Ministar Petar Đokić nije htio razgovarati s novinarkom CIN-a da bi objasnio zašto to gotovo deset godina propuštaju da urade. Međutim, u Ministarstvu su objasnili da je inicijativa za raspisivanje natječaja morala doći iz Komisije te da ministar nije mogao znati da je Drljači istekao mandat.
U međuvremenu, zbog sekretara je u Komisiju dolazila i Upravna inspekcija, ali se do njihovog zaključka teško dolazi: ''Taj zapisnik je kod mene, neću Vam ga dati. Ne dam Vam ga! Osobno!'', rekao je Drljača novinarki.
Pročitajte još
Iako su u Komisiji tvrdili CIN-u da je inspekcija zaključila da je sve u redu, ona je, ustvari, proglašena nenadležnom, jer je sekretar imenovano lice, a ne službenik koga bi mogli kontrolirati.
Drljača je tijekom razgovora sa novinarkom CIN-a bio ljut, vrijeđao je i prijetio tužbom, ali dokaz za tvrdnju da je sa njegovim radnim statusom sve uredu nije dao: ''Papire Vam ne dam, papire imam sve. Sad ću dobiti i papir i od Narodne skupštine, po vašem tom dopisu, jer su me jučer ljudi zvali gdje sam legalni tajnik. Što ćete onda? Treba dobro da se zamislite!''
Tajništvo Narodne skupštine RS-a je u proteklih deset godina imao više mišljenja o Drljačinom statusu. Prošle godine je dano mišljenje da je neophodno njegov status uskladiti s propisima. To nije učinjeno.
Ove godine je tajnik Nebojša Zgonjanin dao novo mišljenje tvrdeći da je Drljača imenovan na neograničeno vrijeme, jer u odlukama NSRS-a o imenovanju članova i tajnika Komisije ne piše period na koji se biraju.
Profesor Goran Marković tvrdi suprotno: ''Jest da u njoj ne piše, ali ne mora da piše kad piše u Pravilniku.''
