Zainteresiranost dijaspore za izbore ove godine daleko veća od ranijih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posljednjeg dana isteka roka za prijavu građana koji na predstojećim lokalnim izborima žele glasovati putem pošte (19. srpnja) osim onih koje su do tada pristigle redovnom poštom, na e-mail adresu Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK) BiH stiglo je još 7.500 prijava od bh. građana koji žele glasovati na lokalnim izborima u listopadu.

U SIP-u još nije utvrđen konačan broj prijava za glasovanje putem pošte, s obzirom na to da se većina onih koji to svoje građansko pravo žele ostvariti na ovaj način prijavljivala u danima pred sami istek roka za prijavu, pa se čekaju da one pristignu redovnom poštom.

Glasovanje u DKP-ima

''Intenzivno se radi na provjeri i obradi svih prijava kako bi do roka, 18. kolovoza, bio gotov birački popis. Mi ćemo već nakon 15. Kolovoza krenuti sa slanjem glasačkih paketa na adrese čije su prijave uredne i to preporučenom poštom da bi do 2.listopada glasači mogli glasovati i vratiti glasački listić na našu adresu. Trenutno su sve naše snage angažirane na obradi pristiglih prijava'', kazala je za Avaz Maksida Pirić, glasnogovornica SIP-a.

Također, SIP-u još nema podataka koliko se osoba koje žive u inozemstvu prijavilo da osobno glasuje na glasačkim mjestima u bh. diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) i veleposlanstvima.

Inače, u državama i gradovima gdje je velika koncentracija bh. građana koji imaju pravo glasovati na izborima u svojoj matičnoj zemlji biračka mjesta mogu biti otvorena isključivo ako u njima postoje uredi DKP-a.

Otvaranje glasačkih mjesta u našim DKP-ima, saznaje Avaz, ovisi od volje, ali i broja onih koji izraze želju da glasuju na taj način. Dosadašnja praksa je bila da, ukoliko najmanje 50 ljudi bude zainteresirano da glasuje u nekom od DKP-a, SIP donosi odluku o otvaranju biračkog mjesta.

''Nemamo još podatak koliko se ljudi prijavilo da na lokalnim izborima glasuje na ovaj način, ali poučeni ranijim iskustvom, najveći broj naših glasača u inozemstvu se, ipak, odlučuje da glasuje putem pošte. Vjerojatno je tome razlog što mnogi ne žive u sjedištima naših veleposlanstavai DKP-a'', navodi Pirić.

Mrtvi na popisu

Razlog zbog kojih se državljani BiH radije odlučuju glasovati putem pošte, a ne u DKP-ima, prema riječima Ramiza Salkića, potpredsjednika RS, leži u činjenici da su mnogi naši građani, zbog udaljenosti od sjedišta DKP-a, fizički spriječeni da na dan izbora dođu i osobno glasuju.

''Intenzivno pratim proces prijave naših građana iz inozemstva za glasovanje na ovim izborima. Ne znam kakvim podacima raspolaže SIP, ali informacije koje dobivamo od naših aktivista iz mnogih zemalja govore da je zainteresiranost za ove izbore daleko veća od onih prethodnih godina, posebno za neke općine u RS. No, imamo informacije da su naši građani već suočeni s određenim problemima kod prijavljivanja za izbore, gdje im se prijave vraćaju i traže dokazi o prebivalištu, premda je Izbornim zakonom jasno rečeno da, ako ti podaci nisu navedeni u prijavi glasača, će se uzimati podaci o njegovom prebivalištu iz popisa iz 1991. godine. Imamo imena takvih osoba i zatražit ćemo odgovore od SIP-a u vezi s ovim pitanjima'', navodi Salkić.

Salkić podsjeća na problem biračkih popisa na kojima je uočen veliki broj umrlih osoba, što, kaže, može dovesti do zloupotreba u samom procesu glasovanja. Prema informacijama iz SIP-a, već ranije su upućeni dopisi nadležnim uredima u zemlji radi dobivanja podataka vezanim za umrle osobe, kako bi došlo do brisanja tih imena s biračkog popisa.

''Nažalost, ljudi umiru svaki dan i teško je imati u potpunosti 'čist' birački popis ne samo u BiH već svugdje u svijetu. Mrtvi ljudi, zna se, ne mogu glasovati, ali je bitno da ne dođe do zloupotreba imena tih osoba. S obzirom na to da su u biračkim odborima predstavnici različitih političkih subjekata, da su na glasačkim mjestima promatrači, da članovi biračkog odbora naglas moraju čitati ime birača koji glasuje, mislim da do zloupotrebe imena umrlih, ako se i nađu na biračkom popisu, ne može doći'', navodi Pirić.

Problem slanja materijala glasačima

''Podaci koje imam, a dobivamo ih svakodnevno od naših aktivista iz inozemstva, govore da se više od 50.000 naših građana prijavilo da glasuje putem pošte. Ono čega me je posebno strah jeste postupak slanja materijala za glasovanje našim glasačima.

Naime, imamo bezbroj slučajeva s prethodnih izbora da su glasački listići na njihove adrese stizali petnaest, pa čak i 30 dana nakon izbora. Je li tu zatajio SIP ili “BH Pošta” nikad nije utvrđeno.

Mnogi su se, nakon što su zbog kasne dostave glasačkih listića bili onemogućeni da glasuju, razočarali u izborni proces i otvoreno nam danas kažu da više ne žele glasovati, jer ne dozvoljavaju da budu poniženi. Ja očekujem da se ovi propusti neće dogoditi na predstojećim izborima '', kaže Salkić.