Upozorenje
"Zakon o stranim agentima'' zaustavlja pristupanje Gruzije u EU, BiH prijeti slična opasnost
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Članovi Europskog vijeća u Bruxellesu zaključili su kako usvajanje takozvanog Zakona o stranim agentima u Gruziji dovodi ovu zemlju do zaustavljanja procesa pristupanja Europskoj unijii, a organizacije upozoravaju kako ovakva sudbina čeka i Bosnu i Hercegovinu ukoliko vlasti u Republici Srpskoj odluče usvojiti sličan zakon.
Nakon što su sredinom svibnja, uprkos višetjednim prosvjedima tisuća građana na ulicama Tbilisija, gruzijske vlasti usvojile takozvani Zakon o stranim agentima, iz Europskog vijeća nakon posljednje sjednice stiglo je upozorenje da su takve akcije vlasti nazadovanje u procesu pristupanja Uniji.
Ozbiljna zabrinutost
''Izražavamo ozbiljnu zabrinutost u vezi s nedavnim događanjima u Gruziji, posebno zbog usvajanja Zakona o transparentnosti stranog utjecaja. To predstavlja nazadovanje u koracima navedenim u preporuci Komisije za status kandidata'', navodi se u priopćenju iz Europskog vijeća čiji su članovi pozvali gruzijske vlasti da razjasne svoje namjere, a građanima poručili da ih podržavaju u željama da njihova zemlja ostane na putu ka europskoj budućnosti.
Mamuka Andguladze, predsjedatelj Koalicije za medijsko zagovaranje u Gruziji, smatra kako se njegova zemlja mogla naći u društvu Ukrajine i Moldavije, koje su prije nekoliko dana započele proces pregovora, ali da im je zakon inspiriran ruskim rješenjima otežao poziciju.
Jasna poruka
''Poruka je bila i ostaje sasvim jasna – ruski zakon je protiv izbora gruzijskog naroda, kao i vrijednosti i standarda EU. Vladajuća stranka pravi povijesnu grešku, pokušavajući da svojim građanima uskrati povijesni izbor'', dodaje Andguladze.
Sličan zakon vlasti u Republici Srpskoj nedavno su povukle iz parlamentarne procedure, uz pojašnjenje kako ga žele uskladiti sa europskom legislativom.
Detektor je ranije analizirao kako zakon kakav je usvojen u Gruziji stiže i u BiH, kako je riječ o ruskom rješenju kakvo režim Vladimira Putina godinama koristi za obračun s protivnicima, te kako on može ugroziti cjelokupno društvo. S druge strane, vlasti u RS-u su svoje nastojanje da usvoje ovaj zakon obrazlagale različitim tvrdnjama, kako nije riječ o ruskom, nego o američkom zakonu, te kako je on u skladu sa demokratskim vrijednostima.
Slična sudbina očekuje BiH
Predstavnici nevladinog sektora u našoj zemlju upozoravaju kako zbog ovog zakona, ali i brojnih drugih problema, slična sudbina kao u Gruziji, očekuje i BiH.
''Ja vjerujem da će se taj zakon ponovno koristiti kao jedan alat za ucjenu, koji može usporiti ili čak zaustaviti u potpunosti europski put BiH. Vidjeli smo reakciju EU na skoro istovjetan zakon u samoj Gruziji, čime je ova zemlja zaustavljena na putu ka EU'', smatra Alen Gudalo, koordinator Inicijative za monitoring europskih integracija BiH.
Dodaje i kako posljednji izvještaj Europske komisije pokazuje kako su predstavnici EU primijetili ovakve aktivnosti i u našoj zemlji i da su brojne reakcije veleposlanstava europskih zemalja pokazale koliko je ovo rješenje opasno za BiH.
Način da se zaustavi EU put
''Mi bez obzira na ambicije EU i momentum koji se sad događa ne možemo i ne smijemo zaboraviti činjenicu da taj zakon magično i dalje postoji kao sredstvo koje se može apsolutno koristiti da zaustavi put BiH ka EU''.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH navodi kako je ova organizacija i ranije upozoravala da ovaj zakon donosi posljedice ne samo po nevladine organizacije i medije, nego i po cijelo bh. društvo.
''Nisu samo na udaru bili mediji i taj neki civilni sektor, nego je problem puno širi, opasan i po europski put BiH, jer se BiH obavezala i kroz sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali i druge sporazume da će poštovati i unaprijediti ljudska prava i slobode. Naš utisak je da se krećemo u pogrešnom pravcu i da razni zakoni koji su doneseni ili najavljeni u RS-u predstavljaju veliku opasnost po taj europski put'', navodi Traljić.
Prijetnja
On je podsjetio i na odluku vlasti RS-a da ponovno kriminalizuju klevetu u ovom entitetu što, uz predloženi zakon o stranim agentima, predstavlja ozbiljno narušavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Naveo je i da smatra besmislenim obrazloženje vlasti da su zakon povukli jer ga žele uskladiti sa europskim vrijednostima i da će on biti vraćen u parlamentarnu proceduru.
''Mi vjerujemo da se od tog zakona u suštini nije odustalo i da će on uvijek biti tu nad glavom i stajati tu negdje kao prijetnja nevladinim organizacijama, medijima i svima koji ukazuju na bilo kakav problem da će jednostavno biti pod nekom vrstom pritiska'', mišljenja je Traljić.
Gudalo dodaje kako takvo stanje naglašava potrebu da nevladine organizacije nastave upozoravati na opasnosti koje ovaj zakon nosi i da civilni sektor aktivnije radi na pojašnjavanju njegovih stvarnih posljedica.
''Ono što je najvažnije je da se nastavi razgovarati o ovom zakonu, kako on ponovno ne bi došao u proceuduru jer, ako ponovno dođe na glasanje, mislim da ćemo imati isti problem o kojem smo razgovarali mjesecima'', zaključuje Gudalo, prenosi Detektor.