Zaštita osobnih podataka: Zašto se ne smije znati kako je Radišić ušao u BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ukoliko želite poslati upit institucijama vlasti koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama, sve češće možete računati na zatvorena vrata. Opravdano ili ne, institucije se sve češće pozivaju na Zakon o zaštiti osobnih podataka. Drugim riječima, kako bi vam uskratili pravo da saznate, oni proizvoljno, tumačeći ovaj Zakon, odbijaju dostaviti vam tražene informacije, piše Buka.

Slučaj prvi. Nedavno su mediji u RS ostali frapirani činjenicom da je odbjegli Mile Radišić, inače presuđen od strane pravosuđa RS na tri godine zatvora, iz Srbije ušao u Bosnu i Hercegovinu, da je (valjda) uredno pokazao svoje putne isprave na granici i da je bez problema odšetao do Kazneno-popravnog doma u Tunjicama. Sve ovo su naravno spekulacije jer mi zapravo se ne zna kako je dotični stigao do Banja Luke, niti kome je davao putovnicu na uvid.

Zaštita osobnih podataka?

Brojni mediji dostavili su Graničnoj policiji BiH upite u vezi sa ulaskom Mile Radišića u BiH na što im je odgovoreno da su traženi podaci u domenu Zakona o zaštiti osobnih podataka te da postoji propisana procedura predviđena tim Zakonom za dostavljanje traženih informacija.

Slučaj drugi odigrao se također nedavno. Visoko sudsko tužiteljsko vijeće na sjednici održanoj početkom studenog nije prihvatio Preporuku Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine kojom se nalaže da novinaru televizije N1 dostavi podatke o imovini dvojice tužitelja, prenio je tad Centar za istraživačko novinarstvo.

VSTV je odbilo, objavio je CIN, dati podatke uz obrazloženje da tražene informacije sadrže osobne podatke o bračnim drugovima i djeci sudaca i tužitelja i da bi njihovo objavljivanje predstavljalo povredu privatnosti trećih osoba. Nisu pristali ni da dostave informacije iz kojih će ukloniti osobne podatke, obrazloživši da podaci o imovini sadrže osobne podatke koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Renata Radić-Dragić,glavna i odgovorna urednica Centra za istraživačko novinarstvo kaže za BUKU kako je tumačenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama prepušteno pojedincima unutar institucija, pa imate situaciju da na isti zahtjev od jedne institucije dobijete pozitivna odgovor i tražene podatke, a u drugoj se službenik poziva na Zakon o osobnim podacima, zbog kojeg navodno ne može dati tražene podatke.

Tužbe zbog šutnje

"Mi u CIN-u vodimo svojevrsnu bitku sa pojedinim službenicima i pri tome se ne ustručavamo podići tužbe u ostvarivanju prava na pristup podacima. Službenici moraju biti svjesni da određene informacije imaju veći javni značaj u odnosu na privatni interes" kaže za Buku Radić-Dragićeva.

Ona pojašnjava slučaj odbijanja dostavljanja informacija iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća.

"Mi smo tražili zahtjevom da nam se odobri uvid u imovinske kartone tužitelja i sudaca kako bi provjerili jesu li pojedinci (i koji pojedinci) ostvarili veliku imovinu. Odbijeni smo, iako je bilo pojedinih članova VSTV-a koji su tvrdili da tu nema i ne bi trebalo biti ništa sakriveno", kaže ona.

Prema njenom mišljenju ne postoji niti jedan razlog zašto se određeni lični podaci (ako su u imovinskom kartonu) tipa JMBG, adresa stanovanja i slično ne uklone iz imovinskih kartona.

Neosnovano pozivanje organa na Zakon

Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH su se obratiti javnosti povodom, kako su priopćilii, neosnov?nog poziv?nj? j?vnih org?n? n? Z?kon o z?štiti osobnih pod?t?k? u postupcim? odobr?v?nj? pristup? inform?cij?m?.

''U posljednje vrijeme sve su češći sluč?jevi d? j?vni org?ni ne omoguć?v?ju pristup inform?cij?m? poziv?jući se n? z?štitu osobnih pod?t?ka'', navode iz Agencije aludirajući na dva gore navedena slučaja.

''Agencij? je mišljenj? d? su se i u jednom i drugom sluč?ju j?vni org?ni neosnov?no pozv?li n? z?štitu osobnih pod?t?k? i d? su njihove odluke proizvoljne. Uvjereni smo d? j?vni org?ni uopće nisu cijenili j?vni interes, što im je bil? obvez?, jer d? jesu,njihov? odluk? bi bil? s?svim drug?čij?'', navode iz Agencije.

Agencija, čije priopćenje potpisuje direktor Petar Kovačević, tvrdi kako se ovim ''n?st?vlj? pr?ks? d? j?vni org?ni idu iz krajnosti u krajnost, p? u jednom slučaju objavljuju, ili čine dostupnim, podatke koje ne bi smjeli, ? u drugom ne odobr?v?ju pristup pod?cim? čije obj?vljiv?nje proizl?zi iz j?vnog interes?''

Nije j?sno o k?kvoj priv?tnosti se r?di k?d? je u pit?nju z?htjev z? inform?ciju o neomet?nom prel?sku drž?vne gr?nice osoba z? kojim je r?spis?n? potjernic?, navode iz Agencije.

''Isto t?ko, pristup određenim inform?cij?m? iz imovinskih k?rton?, bilo čijih p? i tužitelja, u cilju integritet? j?vne funkcije, predst?vlj? j?vni interes!'', mišljenja je Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH.

Javni interes na prvom mjestu

Z?štit? osobnih podataka ni u kom sluč?ju ne zn?či d? se osobni pod?ci ne obr?đuju. Upr?vo suprotno. Sv?kim d?nom sve je već? potreb? z? obr?dom osobnih pod?t?k?.

Oni ističu d? Agencij?, u obl?sti slobode pristup? inform?cij?m?, uk?ziv?l? n? zn?č?j z?štite pr?v? n? priv?tni život u pogledu obr?de osobnih pod?t?k?, ? pri tome n?gl?š?v?jući i potrebu ocjene j?vnog interes? u sv?kom konkretnom sluč?ju. Ovo je pok?z?telj d? bez istinskih n?por? j?vnih org?n? izost?ju i očekiv?ni rezult?ti u pogledu pr?vilne primjene z?konskih propis?.

Iz Agencije ?peliraju n? sve j?vne org?ne d? prilikom odlučiv?nj? po z?htjevim? z? slobodu pristup? inform?cij?m? uvijek cijene i j?vni interes,? ne d? neosnov?nim poziv?njem n? z?štitu osobnih pod?t?k? pr?ve štetu i pr?vu n? z?štitu osobnih pod?t?k? i pr?vu n? slobodu pristup?.