Zaštita podataka o vozilima ne štiti nužno javni interes

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zaštita osobnih podataka može se činiti potrebnom ako štiti pojedinca i poštuje njegovu privatnost. Od 2016. godine, sve države članice Europske unije moraju se pridržavati Opće EU uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR), čak i ako to podrazumijeva neke neugodne nedostatke ili nepovoljno utječe na druga područja zaštite.

Što su osobni podaci?

Prema zakonu, i broj šasije (VIN) i broj registarskih oznaka mogu se tretirati kao osobni podaci. No, s druge strane, to ne znači da osoba koja zna nečiji broj šasije ili registraciju može otkriti bilo kakve podatke o određenoj osobi.

Međutim, neke vladine agencije ili čak tvrtke mogu imati određene podatke koji vode do osobnih podataka, a poštivanje Opće uredbe o zaštiti podataka znači da te institucije trebaju zaštititi sve osobne podatke.

"Kilometraža vozila, zapisi o oštećenjima, povijest servisa ili održavanja mogu se otkriti pomoću broja šasije ili registarskih oznaka vozila. To je glavni razlog zašto neke institucije ne žele pružiti nikakve informacije o povijesti vozila", kaže Matas Buzelis, predsjednik organizacije Association of Automotive Intelligence.

Buzelis dodaje da se podaci o kilometraži, oštećenjima ili servisima ne bi trebali smatrati osobnim podacima jer su to informacije koje u prvom redu opisuju automobil. Nijedan podatak ne bi trebao voditi do određene osobe jer rabljeno vozilo prelazi s jednog vlasnika na drugog svakih nekoliko godina.

Odakle dolazi ovaj paradoks?

U ovom konkretnom slučaju, zaštita podataka o povijesti automobila može dovesti do velikog paradoksa kada kupci automobila ostaju gotovo nezaštićeni, na milost i nemilost prodavača-prevaranata.

Na primjer, ako kupac rabljenog automobila kupi vozilo od nepoštene osobe, može biti preteško pratiti povijest takvog automobila ako je uvezen iz druge države. Postoje platforme koje pružaju provjeru povijesti, ali to ne znači nužno da će sva povijest biti dostupna. Iza toga stoji faktor svake pojedine države i njezin pristup GDPR-u.

"Pogledajmo usporedbu Njemačke i Švedske. Dok Švedska dopušta svakom građaninu da provjeri povijest bilo kojeg vozila kupljenog u zemlji, Njemačka je sušta suprotnost. Iako je Njemačka najveći izvoznik rabljenih automobila u svijetu, preozbiljno shvaćaju broj šasije i ne štite kupce rabljenih automobila", kaže Buzelis iz organizacije Association of Automotive Intelligence.

Štoviše, ovaj stručnjak za automobilsku industriju ističe da prodavači-prevaranti mogu lažirati očitanje brojača kilometara, što utječe na loše odluke kupaca rabljenih automobila pri kupnji njihovog idućeg automobila. Automobil s vraćenom kilometražom nije pouzdan kao onaj s autentičnom kilometražom, a istovremeno može biti i vrlo opasan za sigurnost na cesti jer postoji mogućnost da kritični elementi održavanja nisu napravljeni na vrijeme.

Organizacija Association of Automotive Intelligence nastoji povećati transparentnost

Nepoštene prakse na tržištu rabljenih automobila raširene su zbog različitih rupa u zakonu koje prevaranti mogu iskoristiti. Te rupe također otežavaju osiguravanje transparentnosti.

Organizacija Association of Automotive Intelligence okuplja tvrtke i pojedince koji žele donijeti jasnoću, povjerenje i odgovornost na tržište rabljenih vozila, koje se već godinama iskorištava, a Europsku uniju godišnje stoji milijarde eura.