Zašto Dodiku smetaju sudije i tužitelji?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posljednje izjave Milorada Dodika o radu tužitelja na istrazi ubistva policajca u Prijedoru sugovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) vide kao pritisak na rad pravosuđa, te nagovještaj skorog nastavka procesa formiranja entitetskog pravosudnog regulacionog tijela i pokretanje procedure gašenja Posebnog odjeljenja za kriminal i korupciju.

Poznati po zatvorenosti, izbjegavanju javnosti i komentiranju političara, tužitelji sudije u Bosni i Hercegovini odlučili su javno reći da im se nisu svidjele posljednje poruke člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika upućene tužiteljima koji rade na istrazi ubojstva policajca u Prijedoru. Oni su u posljednja dva dana direktno ''optužili'' Dodika da pravi politički pritisak na rad pravosuđa.

Pritisak na rad tužiteljstva

Šef SNSD-a kritizirao je odluke i postupanje tužitelja te ih optužio da štite umjesto da pronalaze ubojice Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalističke policije u Prijedoru.

Za člana Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTS) Mustafu Šabića nije bilo dileme da se institucija koja upravlja radom pravosuđa u BiH mora oglasiti.

''Jer se očigledno radi o neprimjerenom pritisku na rad tužiteljstva'' naveo je u pismenom odgovoru BIRN-u BiH.

U ponedjeljak tijekom dana VSTS je priopćenjem osudio Dodikove izjave, a dan ranije je to uradilo i Udruženja tužitelja Republike Srpske (RS).

Dodikovo kritikovanje Okružnog javnog tužiteljstva u Prijedoru i Republičkog javnog tužiteljstva, naročito Posebnog odjeljenja tog tužiteljstva koje istražuje najteže oblike organiziranog kriminala i korupcije, predstavlja politički pritisak na rad pravosuđa, slažu se sugovornici sa kojima je razgovarao BIRN BiH.

Problem sa sudijama i tužiteljimaa

Dodik koristi tragediju u Prijedoru, gdje je ubijen načelnik Sektora kriminalističke policije, za nastavak obračuna sa pravosuđem i stavljanja pravosuđa pod vlastitu kontrolu, smatra urednik portala Buka Aleksandar Trifunović. Dodik je pokušaj potpune kontrole nad pravosuđem već najavio, dodaje on, nagovještajem formiranja entitetskog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća.

''Milorad Dodik ima problem sa sudijama i tužiteljima, pogotovo sa onima koji ne sude po njegovoj volji, od kada se bavi politikom'', kaže Trifunović podsjećajući na Dodikovu izjavu dajnu dok je bio predsjednik Vlade Republike Srpske da ''neće dozvoliti da njemu sude sudije muslimani''.

''Sada vidimo da mu smetaju i sudije i tužitelji Srbi ako ne sude po njegovoj volji. On ne bi smio, kao javna politička ličnost, uopće da komentira ni rad pravosudnih institucija ni pojedinaca u pravosuđu'', kaže Trifunović.

Dodik je na konferenciji za novinare održanoj 25. ožujka 2022. godine naveo kako je razočaran time što je Tužiteljstvo u Prijedoru oslobodilo osumnjičene koje je policija privela a za koje su prezentirani dokazi u vezi sa ubistvom načelnika policije.

''Razgovarao sam sa mnogo policijskih službenika, stanje u policiji je takvo da svi oni traže brzu akciju i spremni su da rade. Isto tako rekli su da mnoge njihove akcije protiv kriminala padaju jer nemaju adekvatnu suradnju tužiteljstva'', kazao je Dodik tada, dodavši kako proračun Republike Srpske plaća tužitelje te da će se razmisliti o nastavku te prakse.

Prekid financiranja pravosudnih institucija

On je i ranije najavljivao prekid financiranja pravosudnih institucija u Republici Srpskoj te inicirao pokretanje postupka uspostavljanja entitetskog VSTS-a u proceduri Narodne skupštine uprkos upozorenjima međunarodnih organizacija i ambasada da će takav potez stvoriti paralelne pravosudne strukture i niz pravnih nesigurnosti.

U januaru je u Narodnoj skupštini usvojen Nacrt zakona o VSTS-u Republike Srpske. Ovaj tekst predviđa formiranje entitetskog Savjeta sa nadležnostima koje već ima državni VSTS.

Trifunović vjeruje da je Dodikov cilj da se napusti pravosuđe na nivou BiH i formira VSTS na nivou Republike Srpske, što ostavlja ključnim pitanje “da li se sve radi da se pravosuđe stavi pod potpunu kontrolu”.

On vjeruje da je krajnji cilj i ukidanje Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužiteljstva Republike Srpske. Na korak smo od ukidanja Posebnog odjeljenja Republičkog tužiteljstva RS-a, kaže on.

''To je njegov cilj, jer on već ima kontrolu nad svim ostalim u Republici Srpskoj. Pritisak je ogroman na to odjeljenje jer nije pitanje šta je to tužiteljstvo do sada uradilo, i ja nemam puno riječi hvale za njihov dosadašnji rad, već je pitanje šta u tom tužiteljstvu pripremaju. Očekujem da će se to tužiteljstvo izboriti sa tom pričom, a javnost mora sve da prati i da reagira jer je to priča od velikog interesa za javnost'', kaže Trifunović.

Posebno odjeljenje Republičkog tužiteljstva je u posljednjih godinu dana pokrenulo nekoliko postupaka protiv istaknutih osoba, podsjeća novinar i urednik poslovnog portala Capital Siniša Vukelić. Najzvučniji su postupci pokrenuti protiv sada već bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislava Zeljkovića, zbog sumnjivih nabavki za vrijeme pandemije, i protiv bivšeg predsjednika Vlade RS-a Aleksandra Džombića, zbog sumnji u nezakonite dodjele kredita Investiciono-razvojne banke Republike Srpske. Zeljković je član stranke Ujedinjena Srpska, na čijem čelu je Dodikov koalicioni partner Nenad Stevandić, dok je Džombić član SNSD-a.

Komentirajući uhićenje  iz Beograda sa otvaranja spomenika Stefanu Nemanji, Dodik je u rujnu 2021. godine kazao da bi volio da se dokaže da su uhićenja opravdana, ali da će biti ''veoma kritičan ako se pokaže da je u pitanju zloupotreba pravosudnog sustava'', prenio je portal Mondo.

Vukelić vjeruje da napadi na Republičko tužiteljstvo sada nisu slučajnost.

''Sada kada se čini da bi nešto moglo da počne da se mijenja, kada je podnesena prijava i pokrenut proces protiv bivšeg premijera Aleksandra Džombića i nekih drugih, Dodik se odjednom sjetio da oni ne rade baš kako bi on želio. Zemlja u kojoj političari prozivaju tužitelje i u kojoj se tužitelji boje političara nije uređena i pravedna zemlja'', kaže Vukelić.

Reakcija tužitelja

Na napade Milorada Dodika reagovalo je Republičko javno tužiteljstvo Republike Srpske. Oni su priopćili da su Dodikove izjave neprimjerene, da je iznio niz neistina i pokazao nepoznavanje procesa u postupanju službenih lica i tužitelja. Dodik je optužio tužitelje da su u sprezi sa kriminalcima i da na slobodu puštaju osumnjičene za ubojstvo policijskog načelnika.

''Član Predsjedništva BiH u svojoj izjavi poziva se na informacije koje je navodno dobio iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, pa se samim tim postavlja pitanje tko je takve informacije plasirao i sa kojim ciljem, ali istovremeno nameće i zaključak da je upravo plasiranje ovakvih informacija učinjeno s namjerom da se istraga skrene u pogrešnom pravcu, prikriju propusti određenih policijskih službenika učinjeni prilikom provođenja mjera osiguranja načelnika Radenka Bašića, a za učinjene propuste okrive tužiteljstva0'', navodi se u priopćenju Republičkog tužiteljstva.

Svjesno miješanje u istragu

Dodikovo ponašanje, nazivajući ga svjesnim miješanjem u istragu, oštro su osudili i iz Udruženja tužitelja Republike Srpske. Oni su najavili da će hitno tražiti zaštitu od Ministarstva pravde Republike Srpske. Živana Bajić, predsjednica Udruženja tužitelja Republike Srpske, za BIRN BiH je kratko rekla da za sada nema ništa detaljnije da kaže osim onoga što je to udruženje već priopćilo.

Pravni savjetnik člana Predsjedništva Milorada Dodika i bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija nije odgovorio na zahtjev za komentar o Dodikovim izjavama o tužiteljima.

Odvjetnica iz Banjaluke Jovana Kisin navodi da Dodikove prozivke i opaske na račun pravosuđa nisu prvi primjer otvorenog utjecaja politike na pravosuđe u BiH. Moguća razlika u odnosu na ranije slučajeve postoji u činjenici da je tužiteljstvo po prvi put reagiralo i po prvi put uputilo javnu kritiku na račun Dodika, objašnjava Kisin. Ona podsjeća da je i Republičko tužiteljstvo godinama ćutalo i ''širom otvorilo vrata političarima da sebi daju slobodu utjecaja na pravosuđe''

''Da li je trenutna reakcija Tužiteljstva samo kap koja je prelila čašu, ili je ovo dokaz ogromne koncentracije moći u jednom čovjeku – da je čak i pravosuđe prinuđeno braniti se iz straha da će izgovorene optužbe izvršiti preveliki utjecaj na građane, veliko je pitanje'', kaže Kisin.

Ona vjeruje da je reakcija trebala uslijediti i nakon što je premijer entiteta Radovan Višković javno prozvao sudiju iz Prijedora koji je u presudi utvrdio nezakonit rad Republičkog stožera– kada je jedan zastupnik na sjednici Narodne skupštine iznio informacije iz istrage u tijeku, poslije, kako je tada izjavio, kave sa tužiteljem – ali i usljed ostalih mnogobrojnih primjera miješanja, utjecanja i puštanja informacija koje nikako nisu smjele izaći iz Tužiteljstva i suda, kao i Ministarstva unutarnjih poslova.

Društvo klizi u atokraciju

''Neovisnost i nepristrasnost kao osnovni postulati rada pravosuđa, samostalnost kao glavni način rada Tužiteljstva, jesu zakonske i ustavne kategorije koje bi trebale garantirati vladavinu prava a o kojoj građani BiH mogu samo da sanjaju'', kaže Kisin.

U svojoj reakciji u ponedjeljak VSTS je pružio podršku ''profesionalnom i nepristrasnom radu Republičkog tužiteljstva i Okružnog tužiteljstva u Prijedoru''.

Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da je Dodik napravio pritisak na nepristrasan rad tužitelja jer je ''sebi dopustio da ugrozi jednu od najvećih 'svetinja' demokratskog društva – tripartitnu podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.''

Bubonjić objašnjava kako upravo primjer Dodika pokazuje koliko je princip smjenjivosti važan u modernim demokracijama te kako predstavnici izvršne vlasti koji ''monopoliziraju'' institucije veoma lako mogu prerasti u suprotnost demokracije – autokrate ili diktatore.

''Miješanje u sve aspekte društva je jedan od najeklatantnijih primjera kako društvo klizi u autokraciju. Kako bi se to spriječilo, neophodne su smjene nosilaca vlasti, ali ne pravosudnih, nego izvršnih'', smatra Bubonjić.

U isto vrijeme dok Dodik kritizira rad pravosuđa, državni tužitelji protiv njega provode istragu o kupovini vrijedne nekretnine u Beogradu, zbog čega je nedavno saslušan, prenosi Detektor.