Zavod u Mostaru otvoren, ali ne radi: Zašto građani nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Prema neslužbenoj procjeni od 20 do 25 posto stanovništva HNŽ je bilo barem jednom u životu u situaciji da mu je potrebna besplatna pravna pomoć'', rekla je Gordana Aničić, predstavnica Nansen dijalog centra ''NDC Mostar'' na konferenciji za medije koja je u četvrtak 27. lipnja održana u Mostaru.

Uz ovo udruženje, ciljeve kampanje, planirane aktivnosti kao i očekivane rezultate kampanje ''Pravo na pravnu pomoć – Mostar'', predstavili su i aktivisti Udruženja za edukaciju i razvoj ''Dignitet'' i udruženja ''Žena BIH''.

''Veliki broj građana uopće ne zna da je pravo na pomoć zakonom regulirano, te je jako značajno da građani znaju na koji način mogu ostvariti to pravo'', rekla je Edisa Demić, predstavnica ''Digniteta''.

Osnovno ljudsko pravo

Inače, pravo na besplatnu pravnu pomoć je jedno od osnovnih ljudskih prava i podrazumijeva pravo svakog građanina na jednak pristup pravdi. U Bosni i Hercegovini jedino u HNŽ i Srednjobosanskom kantonu zavodi nisu operativni odnosno ne funkcioniraju.

Tijekom obraćanja medijima istaknuto je da je glavni cilj osigurati da svaki pojedinac ima jednaku priliku za pravnu zaštitu, bez obzira na socioekonomski status.

Predstavnici ova tri udruženja naveli su kako bi provedba ovog zakona najviše pomogla građanima koji po zakonu imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, što su upravo žrtve nasilja, samohrani roditelji, nositelji socijalne iskaznice, invalidi, te umirovljenici sa minimalnim mirovinama.

Također, korist od zavoda za besplatnu pravnu pomoć imali bi svi građani u i okolici Mostara ali i ostale jedinice uprave na bazi cijele županije.

Zakonom je regulirano da se besplatna pravna pomoć pruža sljedećim postupcima, a to su upravni postupci, upravni sporovi, prekršajni postupak, parični i neparični postupak, izvršni postupak te krivični postupak.

''Organizacija koja stoji pred vama radi sa marginaliziranim skupinama i nama je iznimno važno da ovaj zakon profunkcionira I da građani koji su u potrebi za ovakvim vidom pomoći budu usluženi'', spomenula je Demić.

Iako je Vlada HNŽ još 2013. godine usvojila Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći HNŽ, taj se Zakon ne provodi.

Unatoč činjenici da je Grad Mostar osigurao prostor za rad Zavoda koji je nužan za provođenje Zakona i pružanje besplatne pravne pomoći potrebitima, a Vlada HNŽ iz budžeta godišnje planira sredstva za njegov rad, Zavod još uvijek nije funkcionalan iako je službeno otvoren.

Nema direktora

Naime, do sada nije imenovan direktor Zavoda zbog čega građani HNŽ ne mogu koristiti pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Odluka o raspisivanju javnog natječaja za imenovanje direktora Županijskog zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći donesena je još 2014. godine, no procedura je obustavljena nakon što je Skupština HNŽ donijela Zaključak kojim se obustavlja prijem u radni odnos državnih službenika i namještenika.

Budući da nadležne institucije više od 10 godina nisu poduzele ništa kako bi se ovaj problem riješio, tri nevladine organizacije kampanjom ''Pravo na pravnu pomoć – Mostar'' žele potaknuti nadležne institucije da poboljšaju kvalitetu života građana, posebno marginaliziranih osoba u HNŽ.

Do sada su predstavnice tri nevladine organizicije inicijativu predstavile Goranu Karanoviću, ministru pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ. Tom je prilikom ministar Karanović poručio kako je svjestan važnosti problema te da će ministarstvo na čijem je čelu učiniti sve kako bi Zavod za pravnu pomoć što prije profunkcirao.