Zašto Tužiteljstvo BiH propušta kazniti neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sedam odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine trenutno nije provedeno što prema domaćim zakonima predstavlja kazneno djelo. Usprkos tome, Državno tužiteljstvo nije u ovim slučajevima podiglo optužnicu zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda.

Predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić objašnjava da Sud rješenjem utvrdi da neka presuda nije provedena i to rješenje dostavi Tužiteljstvu BiH.

U nekolicini slučajeva Tužiteljstvo je obavijestilo Ustavni sud kako nema osnova za pokretanje istrage ili je istraga obustavljena, kaže on.

“Ustavni sud BiH ni u jednom slučaju nije obaviješten da je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu zbog tog kaznenog djela”, naglašava Tadić.

Ustavom Bosne i Hercegovine je propisano da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, a prema Krivičnom zakonu BiH njihovo neizvršavanje se smatra krivičnim djelom. U slučajevima kada se ove odluke ne poštuju, stručnjaci su suglasni da je Državno tužiteljstvo institucija koja bi trebala pokretati postupke radi neizvršenja.

Neizvršavanje naloga iz odluka Ustavnog suda BiH ili nepoštovanje standarda koji su u njima navedeni, bez obzira na broj takvih slučajeva, u suprotnosti je s jednim od najznačajnijih ustavnih principa – vladavinom prava, kaže za BIRN BiH predsjednik Ustavnog suda.

Pojašnjava da iako se odluke Ustavnog suda BiH općenito izvršavaju, postoji jedan broj trenutno neizvršenih odluka koji podriva ustavni princip vladavine prava.

''Poštovanje konačnih i obvezujućih odluka Ustavnog suda BiH, ali i svih drugih sudova, trebalo bi biti nešto što se podrazumijeva i što je dio općeg ponašanja svih segmenata društva sukladno Ustavu. Međutim, kada takvo ponašanje izostane, društvo ima pravo i obvezu svoje najveće vrijednosti, u koje svakako spadaju i ustavni principi, zaštititi i odgovarajućim sankcijama kao konačnom mjerom'', smatra Tadić.

Napominje da službena osoba u državnim, entitetskim ili institucijama Distrikta Brčko koja odbije izvršiti konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njezino izvršenje čini kazneno djelo, za čije procesuiranje je nadležno Tužiteljstvo BiH.

Tužiteljstvo BiH ignorira neizvršenja odluka Ustavnog suda

Osiguravanje provođenja odluka Ustavnog suda navodi se u jednoj od 14 točaka odnosno uvjeta za ulazak BiH u Europsku uniju. U dijelu unapređenja demokracije se navodi kako je potrebno reformirati Ustavni sud, “uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osigurati provođenje njegovih odluka”.

Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH ustanovio je niz nefunkcionalnosti unutar krivičnopravnog sistema koje uzrokuju ogromno nepovjerenje građana, kaže glasnogovornik Delegacije Europske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Koenig.

''Izostanak provedbe odluka Ustavnog suda BiH doprinosi tom nepovjerenju tako što šalje poruku nekažnjivosti, a koja je u suprotnosti s vrijednostima EU i samim temeljima europskih demokratskih društava'', kaže on.

Bivši sudac Ustavnog suda Krstan Simić smatra kako nepokretanje postupaka radi neizvršenja odluka ovog suda predstavlja ozbiljan problem svakog pravnog sistema i problem odsustva vladavine prava.

''To je kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti i ne vidim razloga zašto se to ne radi sem onog da postoje osobe koje su izvan zakona'', smatra on, te dodaje da pravosuđe na ovaj način gubi svoj kredibilitet, a da građani ne žive u državi “gdje je zakon – zakon”.

Stručnjak ustavnog prava Kasim Trnka dodaje kako je ovo problematično s više aspekata.

Ne poštuje se, kako pojašnjava, vladavina prava i funkcioniranje institucija u skladu s važećim sistemom, a također tako se ohrabruju svi oni koji osporavaju ili ne žele iz bilo kojih razloga da primjenjuju odluke Ustavnog suda.

Profesor Trnka smatra da je problematično kako je Tužiteljstvo BiH sa ''nekoliko dosadašnjih pokušaja pokazalo da nije u stanju da se nosi s takvom funkcijom''.

Politika u pravosuđu

''U nekoliko primjera je pokazalo da je pokrenulo postupak pa onda odustalo na kraju'', kaže Trnka, te misli da je najvažniji razlog za to postojanje ozbiljnog utjecaja politike na institucije pravosuđa uključujući Tužiteljstvo.

Trenutno, Ustavni sud BiH, kako kaže predsjednik Tadić, evidentira sedam odluka iz okvira ustavne nadležnosti ocjene ustavnosti kao neizvršene i jednu kao djelomice neizvršenu.

Prema evidenciji, Parlament BiH nije izvršio četiri odluke, a jednu je izvršio djelomično. Neizvršene su odluke koje se odnose na Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na nivou BiH, Izborni zakon BiH, Zakon o policijskim službenicima BiH, te Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji, dok se djelomično neizvršena odluka odnosi na Statut Grada Mostara.

Federalni Parlament nije izvršio tri odluke koje se odnose na Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakon o izmjenama i dopunama o izvršnom postupku Federacije BiH, te Zakon o izvršnom postupku.

Parlament Federacije Odluku Ustavnog suda o Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ne izvršava od 2012. godine.

Za većinu drugih odluka rok u kojem nisu izvršene je oko četiri odnosno pet godina.

Iz okvira apelacijske nadležnosti stanje je nešto složenije. Dodaje kako postoji, uvjetno rečeno, neizvršenih sedam odluka, koje su iz apelacijske nadležnosti koje ne ovise o drugim odlukama.

“Međutim, činjenica da nije izvršena jedna odluka o ocjeni ustavnosti koja se odnosi na obvezu zakonodavca u Federaciji BiH da donese zakonski okvir za rješavanje pitanja naknade za ‘vojne stanove’ kao posljedicu ima veliki broj djelomice neizvršenih istovrsnih odluka iz apelacijske nadležnosti, više od 50”, pojašnjava Tadić.

Cijeli tekst pročitajte na portalu Detektor.ba