Zatraženo produženje pritvora optuženim za ratovanje u Siriji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je produženje pritvora Senadu Kasupoviću i Jasminu Keseroviću nakon što su protiv njih podignute optužnice za terorizam zbog ratovanja u Siriji.

 Na odvojenim ročištima Tužiteljstvo je zatražilo da Kasupoviću i Keseroviću pritvor bude produžen zbog opasnosti od bjega, utjecaja na svjedoke, ponavljanja kaznenog djela i uznemirenja javnosti. Obrane optuženih su predložile da umjesto pritvora budu određene mjere zabrane.

Na ročištu u postupku protiv Kasupovića, tužitelj Dubravko Čampara je naveo da je optuženi za šest godina u Siriji stekao veliki broj poznanstava, koja bi mogao iskoristiti da napusti BiH. Rekao je da su dokazi s kojima je suočen, uključujući i video-materijal na kojem se nalazi, dodatni motiv za bjeg.

Čampara je kazao da se Kasupović nije želio vratiti iz Sirije i da je zarobljen u posljednjem uporištu ISIL-a. On je naveo da bi se optuženi mogao vratiti u Siriju ili u BiH počiniti neko od djela.

Podsjetio je na snimke zlodjela koja su činili pripadnici ISIL-a, navodeći da bi puštanjem na slobodu pripadnika ove organizacije došlo do remećenja javnog reda i mira.

Prema njegovim riječima, svjedoci ne bi mogli bez straha svjedočiti ukoliko optuženi bude na slobodi.

Kasupovićev branitelj Senad Bilić je rekao da Tužiteljstvo u argumentaciji za pritvor ističe težinu djela, a da se pred Sudom BiH vodi niz postupaka protiv optuženih za ratne zločine koji nisu u pritvoru, pa čak ni pod mjerama zabrane.

Na tvrdnju Tužiteljstva da se optuženi nije htio vratiti, Bilić je kazao da je zadnji kontakt s nekim u BiH optuženi imao prije raspisivanja potjernice za njim 2016. godine. Branitelj je rekao da BiH nije učinila ništa u logističkom smislu s ciljem povrtaka ovih državljana iz Sirije, a da se pojedincu nije bilo lako vratiti.

On je kazao da je ISIL prestao postojati i pitao kome bi se optuženi javio ako bi se vratio u Siriju. Napomenuo je da se u nalazu vještaka navodi da Kasupović nije radikalan i da je izrazio kajanje i neslaganje s tom ideologijom.

 Kasupović je na ročištu rekao da su mnoge optužbe zasnovane na lažima. Odbacio je navode da nije htio da se vrati.

 “Molili smo Boga da se vratimo”, kazao je optuženi.

Tužiteljstvo tereti Kasupovića da je u srpnju 2013. otputovao u Siriju i pridružio se ISIL-u, te da je sudjeovao u terorističkim aktivnostima. Slična optužnica podignuta je i protiv Jasmina Keserovića.

Na drugom ročištu, tužiteljica Suada Pašić je rekla da je Keserović otišao u siječnju 2013. i da se među prvima iz BiH priključio ISIL-u. Dodala je da postoji bojazan da bi mogao utjecati na svjedoke, kao i ponoviti djelo.

Pašić je istaknula da je Keserović obučen za rat i da je sudjelovao u napadima, a da se na snimci vidi na koji način se obraća javnosti i koje “strašne” riječi upotrebljava.

Prema optužnici, Keserović je za vrijeme boravka u Siriji objavio video-snimku u kojoj poziva na ubijanje kršćana.

Njegov branitelj Senad Dupovac je kazao da smo u vrijeme krize i da se ne može ulaziti i izlaziti iz država. Prema njegovim riječima, povratak u Siriju je samo jedna imaginarna situacija.

Što se tiče javnosti, on je rekao da zbog pandemije više nitko ne spominje povratnike iz Sirije.

Sud će naknadno donijeti odluku o prijedlozima za produženje pritvora, prenosi BIRN.