Zbog arapskih prijatelja: Haris Silajdžić je 'otac' Federacije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federacija BiH formirana je na prijedlog Clintonovoj administraciji Harisa Silajdžića, ministra vanjskih poslova u Vladi Alije Izetbegovića, vidljivo je iz transkripta razgovora koji je u ožujku 1993. godine u Bijeloj kući vodio s Aleom Goreom, potpredsjednikom SAD, pišu Nezavisne novine.

Iako "FBiH" nije spomenuta imenom, jasno je iz konteksta da je Silajdžić mislio na savez između Bošnjaka i Hrvata zato što je vjerovao da je jedini način da "arapski prijatelji" doture "pomoć" Bošnjacima u BiH preko teritorije Hrvatske.

Pristiskanje Srbije i Zagreba

Razgovor je počeo Izetbegovićevom konstatacijom da je njegov narod izgubio povjerenje u Europsku zajednicu i da jedino vjeruje u američku odlučnost da mirovni sporazum bude implementiran. Ocijenio je da će Karadžić odbiti Vence-Owenov plan, i pitao Gorea imaju li SAD odgovor što će se dogoditi ako tako bude. Gore je rekao da će Srbija biti "pritisnuta" dodatnim sankcijama ako Srbi ne potpišu plan. Onda je Silajdžić rekao da postoji "konkretan način" na koji SAD mogu pomoći Bošnjacima, a to je da pritisnu službeni Zagreb.

"U ovom trenutku za nas su vrlo važni odnosi s Hrvatskom. Mnoge stvari u ovom konkretnom slučaju, ali i inače, ovise od naših odnosa s Hrvatskom. Vaša pomoć u ovom pitanju je od krucijalne važnosti. Hrvatski lideri se znaju povući ako ih se pritisne, a onda se vraćati", rekao je.

Silajdžićevu tvrdnju je onda Goreu potvrdio i Reginald Bartholomew, izaslanik američkog predsjednika za Balkan, rekaviši kako se slaže da su bošnjačko-hrvatski odnosi ključni i da SAD mogu pomoći.

Vlada bez novca i spas u Arapima

Gore je onda Silajdžića direktno upitao kako SAD mogu pomoći.

"Imamo problem s ekstremističkim hrvatskim nacionalističkim grupama u BiH. Direktno upozorenje Zagrebu može biti od pomoći", rekao je Silajdžić.

Izetbegović je dodao da je suradnja sa Zagrebom od vitalne važnosti, napominjući da sve komunikacije idu ili kroz Hrvatsku ili kroz Srbiju.

"Oni to koriste da bi davali ustupke nacionalističkim Hrvatima, a to može dovesti do šireg sukoba", rekao je Izetbegović, na što se nadovezao Silajdžić rekavši kako je njihova vlada u očajnoj financijskoj situaciji i da bi im arapski prijatelji mogli pomoći.

"Ali oni nisu voljni da se miješaju u europske poslove, osim ako ih ne pozove Bijela kuća. To bi bio vrlo konkretan način da nam pomognete", rekao je Silajdžić.

Embargo na oružje

Razgovor u tom trenutku postaje konfuzan i čini se da se skače s teme na temu jer se malo govori o otvaranju američkog veleposlanstva u Sarajevu, malo o zoni zabrane leta, a malo o implementaciji mirovnog sporazuma za cijelu BiH. Onda je spomenut embargo na oružje. Naime, govoreći o implementaciji sporazuma, Izetbegović je rekao da ga posebno brine istočna Bosna i da se "srpska agresija" mora zaustaviti prije potpisivanja, na što je Muhamed Šaćirbej rekao da je embargo na oružje problem.

Međutim, Gore nije bio spreman o tome odmah razgovarati.

"Ići ćemo redom. Prvo pokušajte uvjeriti Srbe da potpišu sporazum. Kada potpišu, SAD su spremne pomoći implementaciju. O embargu možemo razgovarati nakon što iscrpimo napore da uvjerimo Srbe da ga potpišu", rekao je Gore, a Bartholomew je rekao da su Europljani već upoznati da će o embargu govora biti nakon toga.

Šaćirbej je rekao kako oni od SAD očekuju da porade na ustavnom uređenju BiH, rekavši da ne treba prihvatiti samo "politički dokument", već da treba inzistirati na "demokratskim principima". Iz konteksta, međutim, potpuno je nejasno na što se konkretno misli.

"Ne želimo totalitarizam i nacionalizam. Želimo demokraciju", rekao je Silajdžić, na što je Izetbegović rekao da su u bivšem sustavu patili od tiranije i da "sada žele demokraciju", prenose Nezavisne novine.