Zbog mina nesigurno 15 posto građana BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Generalni tajnik Društva Crvenog križa BiH (DCKBiH) Branko Leko upozorio je danas da je Bosna i Hercegovina minama najkontaminiranija država u Europi, te da se sumnja da je minama iz rata zahvaćeno još oko dvije trećine ukupne površine države, što izravno utiče na sigurnost oko 15 posto bh. stanovništva.

Na press-konferenciji povodom 4. travnja, Međunarodnog dana borbe protiv mina, naglasio je da je, uslijed prijetnje od mina, Organizacija Crvenog križa još od 1996. godine, uz pomoć Međunarodnog odbora Crvenog križa, pokrenula program upozoravanja od opasnosti od mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava ostalih iz rata. U suradnji s Centrom za uklanjanje mina (BHMAC) i uz tehničku i financijsku podršku Međunarodnog odbora Crvenog križa (MKCK), upozoravaju na opasnost od mina u brojnim minama ugroženim zajednicama.

Namjera je, kaže, podići razinu svijesti stanovništva o opasnosti od mina i NUS-a i tako smanjiti mogućnost nesreća. Generalni tajnik CKFBiH Namik Hodžić podsjeća da tako, u okviru Programa upozoravanja na opasnost od mina, trenutno djeluje 58 obučenih instruktora, akreditiranih od BHMAC-a, od čega 30 u RS-u i 28 u FBiH.

''U školskim natjecanjima iz upozoravanja na opasnost od mina, od općinskog do državnog nivoa, svake godine sudjeluje oko 25.000 učenika osnovnih škola iz čitave BiH. U cilju osiguranja sigurnih površina za igru djece izgrađeno je 13 igrališta za djecu u minama ugroženim zajednicama'', kazao je.

Intenzivno su radili i na edukaciji i podizanju svijesti o opasnostima od mina i NUS-a ciljnih grupa kao što su poljoprivrednici, lokalno stanovništvo, povratnici, lovci, ribolovci, šumski radnici, skupljači drva i bilja, vatrogasci, planinari.

Istaknuto je da, uz tradicionalne aktivnosti, DCKBiH u ovoj godini planira nastaviti rad u nekim minama ugroženim zajednicama. Uslijed poplava 2014. godine mnoge mine pomjerile su se na drugu lokaciju te će posebna pažnja biti usmjerena na obuku članova Višenamjenskih terenskih jedinica i ekipa Crvenog križa o opasnostima od mina i NUS-a.

''Upravo akcija tijekom i nakon poplava 2014. bila je pokazatelj ključne uloge ukupne strukture DCKBiH u podršci vlastima u odgovoru na humanitarne potrebe'', kazao je Hodžić.   

Viktor Filipović iz BHMAC-a podsjetio je da je u BiH potrebno ukloniti još oko 80.000 minsko-eksplozivnih sredstava ostalih iz rata, a u posljednjih nekoliko godina poseban problem je kasetna municija. Upozorio je na broj stradalih od mina u periodu poslije rata, a zabrinjavajućim smatra činjenicu da još stradaju ljudi koji se bave deminiranjem. Stradalih je 120, a od čega 49 smrtno. U ovoj godini su zabilježene dvije nesreće u kojima su stradala četiri čovjeka od čega dvojica smrtno.  

Podsjeća da je već jasno da do 2019. u BiH neće biti riješen problem mina kako je to predviđeno Strategijom protuminskog djelovanja te kaže da bi 2017.  moglo biti poznato kad će biti uklonjene preostale mine koje su prijetnja za živote oko 500.000 ljudi.

Šef izaslanstva MKCK-a u BiH Željko Filipović podsjetio je da je, uz traženje nestalih, problem mina i neeksplodiranih sredstava i dvadeset godina nakon rata u fokusu njihovog djelovanja u BiH, a u skladu s njihovim mandatom.

Sa žaljenjem je konstatirao da u BiH ima još dosta mina i neeksplodiranih sredstava koji će još dugo predstavljati problem za ovdašnje stanovništvo. S tim u vezi je istaknuo da godinama podržavaju izgradnju kapaciteta Crvenog križa koji je prisutan u svakoj općini te dugoročno ostaju partner BH MAC-u i drugim akterima protuminskih akcija.

S obzirom na činjenicu da se Crveni križ u BiH suočava s ozbiljnim poteškoćama u osiguranju redovnih izvora financiranja za izvršenje humanitarne misije, apelirao je na nositelje vlasti i donatore da značajnije podrže njihov rad.