europarlamentarka
Željana Zovko: Hrvati u BiH će imati u meni glasnog borca za svoja prava
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Željana Zovko, je prva europarlamentarka koja ima dvojno državljanstvo. Na tu poziciju stigla je s mjesta prve diplomatkinje nama susjedne zemlje u Vječnome Gradu, što je dijelu javnosti u Bosni i Hercegovini poslužilo za negativne komentare, piše Večernji list.
U Europskom parlamentu naslijedila je Davora Ivu Stiera, nakon što je on postao hrvatski ministar vanjskih poslova. Bogata je diplomatska i politička karijera Željane Zovko, profesorice francuskog jezika i književnosti, koja ima dobru komunikaciju s premijerom Andrejem Plenkovićem. Bila je veleposlanica BiH u Parizu i Madridu, savjetnica za vanjsku politiku hrvatskog člana Predsjedništva BiH te predsjedatelja Vijeća ministara, stalna predstavnica BiH pri UNESCO-u, a među najzaslužnijima je i za to što je povijesni Stari most iz njezina rodnoga grada upisan na listu svjetske baštine te organizacije.
Zovko kaže kako je posao europarlamentarca izuzetno važan te da zahtijeva aktivan angažman u radu svih odbora i tijela parlamenta, ali i na terenu među biračkom bazom.
''Ovaj posao prvenstveno je prilika da se jasno artikuliraju stavovi o određenim pitanjima te da se suradnjom s drugim kolegama neki problemi stave na više mjesto dnevnog reda i aktualiziraju. U ova dva tjedna zaista sam mnogo naučila o parlamentarnim procedurama i radu cjelokupne institucije koji se odvija iza kulisa. Moram izraziti zahvalnost svim članovima hrvatske delegacije, ali i kolegama iz drugih država na svesrdnoj pomoći'', rekla je.
Kaže kako njezin ulazak u Europski parlament otvara nove mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu.
''Zagovarat ću euroatlantski put i jasno isticati sve probleme na kojima BiH treba raditi kako bi dostigla europske standarde u svim segmentima društva. To je velik dobitak i za Hrvate u BiH koji će u meni imati stalnog i glasnog borca za svoja prava. BiH je visoko na listi prioriteta hrvatske Vlade i cijele hrvatske delegacije u Europskom parlamentu. Vjerujem da svojim iskustvom i poznavanjem institucija, problema i nedostataka mogu postići da se o brojnim pitanjima u BiH konačno počne govoriti i djelovati'', rekla je Zovko.
Odgovarajući na pitanje o tome jer joj se prigovaralo da s mjesta veleposlanice jedne države prelazite na novu funkciju kao predstavnica druge države, Zovko kaže kako je u njezinu fokusu ''uvijek je bila i ostat će Bosna i Hercegovina, pogotovo položaj i prava Hrvata u njoj''.
''Na svim funkcijama koje sam dosad obnašala svoj sam rad usmjerila na dobrobit BiH, a s aktivnim lobiranjem za što skorije otvaranje pregovora i ulazak BiH u EU, kojem će prethoditi značajne socioekonomske reforme, nastavit ću i dalje'', kaže Zovko.
Navela je kak će njezin mandat obilježiti ''aktivan rad za dobro svih Hrvata''.
''U svom radu pratit ću opće smjernice hrvatske delegacije u Europskom parlamentu i Vlade Republike Hrvatske. Najviše ću biti usmjerena na pitanja vezana uz BiH i položaj Hrvata u njoj. Pred BiH je dug put provođenja dubinskih reformi. Te reforme ne bi smjele biti kozmetičke ili glumljene kako bi se ispunila mjerila i kako bi se zavaralo europske službenike. Europska unija ne smije biti cilj, ona mora biti sredstvo i prilika da se politika, društvo i gospodarstvo u BiH promijene iz korijena kako bi BiH postala moderna europska država prema mjerilima 21. stoljeća. Nadam se da će nakon primanja upitnika institucije BiH pristupiti brzom pronalaženju zajedničkog stava o tim pitanjima i da će Komisija dati pozitivno mišljenje. Nadam se da će BiH do kraja mandata ovog saziva EP-a već biti zemlja kandidat i da će početi pregovore'', rekla je.
Dodala je kako su federalizam, supsidijarnost, decentralizam i legitimno predstavljanje jedini smjer kojim BiH može ići ako postoji istinska volja za promjenama.
'' Bilo koje drugo rješenje neće cjelovito pridonijeti napretku BiH kao ovaj model koji je i Europski parlament priznao kao jedini valjan'', istaknula je.
Dodala je kako smatra da će nova američka administracija imati realniju politiku prema BiH i da će imati više osjetljivosti za položaj Hrvata u BiH.
''Nadam se da će uočiti nužnost rješavanja ustavne arhitekture koja je prepreka euroatlantskim integracijama i normalnom suživotu u BiH. Činjenica je da je ustav mijenjan dva puta nasilno na štetu Hrvata i da je političkim inženjeringom stvorena situacija u kojoj Hrvati nisu bili legitimno predstavljeni, što je blokiralo napredak BiH prema euroatlantskim organizacijama, a tjeralo Hrvate da napuštaju zemlju'', kaže Zovko.
Govoreći o očekivanjima od Zagreba, navela je kako je uvjerena da je aktualno hrvatsko političko vodstvo na ispravnom putu kad je riječ o politici prema BiH.
''Hrvatska i hrvatska javnost moraju se emancipirati i ne smiju bježati ili imati komplekse zbog svoje uloge u BiH. Hrvatska treba poučiti BiH svim primjerima dobrog rješavanja raznih socioekonomskih problema. Hrvati i Hrvatska mogu pomoći jedni drugima najviše prihvaćanjem činjenice da strateška politika zemlje koja dijeli 1000 kilometara granice sa zemljom kao što je BiH, u kojoj još nije riješen položaj njezinih sunarodnjaka, mora biti usmjerena na njezino očuvanje, integritet i ravnopravan položaj svih naroda te ne zaboraviti da kao supotpisnica Daytonskog sporazuma to nije njezino pravo, nego i obaveza. Pomoć BiH može Hrvatskoj pomoći u pozicioniranju u susjedstvu i u stvaranju prepoznatljivosti na međunarodnoj sceni. Tek tada će BiH imati zaista snažnog i važnog odvjetnika u procesu pristupanja EU'', rekla je, između ostalog, Zobko za Večernji list.