(ne)ravnopravnost
Žene u vrhu vlasti tek od 2018.godine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas je usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeću ministara BiH, koji je predložila Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, uz jedan amandman zastupnika Damira Arnauta.
Predloženim zakonom predviđeno je da će ukupni sastav Vijeća ministara tijekom cijelog mandata odražavati ravnopravnu zastupljenost spolova. Navedeno je da ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje u postotku od 40 posto u Vijeću ministara.
Također, predloženi zakon predviđa da će predsjedavajući Vijeća ministara sva imenovanja propisana ovim zakonom vršiti u skladu s odredbama ovog člana. Arnaut je nakon sjednice Komisije kazao novinarima da će, ukoliko bude usvojen, zakon rezultirati obavezom nakon idućih izbora 2018. godine da Vijeće ministara BiH sadrži najmanje 40 posto osoba manje zastupljenog spola.
''Da je taj zakon u primjeni sada, imali bismo četiri žene najmanje u Vijeću ministara, sada imamo dvije'', kazao je Arnaut. Ukoliko predloženi zakon bude usvojen, Arnaut kaže da će već od idućih izbora biti najmanje četiri žene u Vijeću ministara BiH "čime ćemo postati ne samo lider u regiji nego u Europi, pa i svijetu“.
Pojašnjavajući amandman koji je na njegov prijedlog usvojila Ustavnopravna komisija, Arnaut je naveo da on stavlja jasnu obavezu na predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, odnosno mandatara u danom trenutku, da ne može predložiti listu Vijeća ministara koja ne sadrži najmanje 40 posto osoba manje zastupljenog spola.
Ustavnopravna komisija danas nije utvrdila usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH, a nije podržala ni principe Prijedloga okvirnog zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, koji je predložila Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma PSBiH. Predsjedavajući te komisije Mirsad Isaković je ocijenio da je ovo europski zakon i da ne ulazi u nadležnosti entiteta.
''Žao mi je što ne vidimo veliki problem pada nataliteta u BiH'', kazao je Isaković članovima Komisije nakon što nisu podržali predloženi zakon. Ustavnopravna komisija nije utvrdila usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH za Prijedlog zakona o dopunama Zakona o javnim nabavkama, čiji je predlagač zastupnik Damir Bećirović.
Također, nije utvrđena usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH, a nisu podržani ni principi Prijedloga zakona o dopuni Zakona o Vijeću ministara BiH, koji je predložio zastupnik Damir Bećirović.
Kada je riječ o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravobraniteljstvu BiH i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, koji je predložilo Vijeće ministara BiH, Ustavnopravna komisija je odlučila da amandmane uložene na ove zakone uputi Vijeću ministara BiH i zatraži njihovo mišljenje. Od Kolegija doma će biti zatraženo produženje roka za dostavljanje izvještaja o navedenim zakonima.
S dnevnog reda današnje sjednice skinuti su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač poslanik Željko Komšić i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu u BiH, koji je predložila zastupnica Maja Gasal-Vražalica. Komisija je usvojila Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva BiH u 2015. godini, čiji je podnositelj Središnje izborno povjerenstvo BiH.