Pad aktivnosti u ZHŽ
ZHŽ: Sve manje stanovnika, plaće ispod prosjeka, zastupnici ne rade...
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku, u travnju 2015. godine, u Zapadnohercegovačkoj županiji(ZHŽ) evidentirano je 10.843 nezaposlenih osoba, dok je broj zaposlenih 17.089. Prosječna neto plaća, u istom mjesecu, iznosila je 757 maraka, što je ispod prosjeka plaće u Federaciji BiH.
Također, zabilježen je i negativan prirodni priraštaj, a već duži niz godina broj stanovnika te županije se smanjuje iz ekonomskih razloga tj. njihovog zapošljavanja u drugim državama, istaknuto je u petak u izvješću Centra civilnih inicijativa (CCI).
Drastičan pad aktivnosti
Od posljednjeg izvješća za prvi kvartal 2015. godine u Zapadnohercegovačkoj županiji malo se toga promijenilo, pogotovo nabolje, ističu iz CCI-a, napominjući kako je Skupština te županije u drugom kvartalu 2015. zabilježila drastičan pad aktivnosti.
U drugom kvartalu 2015. održana je svega jedna sjednica županijske Skupštine u odnosu na 4 održane u 1. kvartalu. Ionako neprihvatljivo mali broj realiziranih mjera u prva 3 mjeseca 2015. - svega 22, u drugom kvartalu je sveden na trećinu.
IZ CCI-a napominju kako je problem niske produktivnosti kontinuirano prisutan u radu Skupštine ZHŽ-a te da ni nakon skoro 9 mjeseci od izbora Skupština te županije nije u potpunosti završila problem konstituiranja.
Skupština ZHŽ-a ni do kraja prvog polugodišta 2015. godine, nije imenovala dopredsjedavajućeg Skupštine iz srpskog naroda. Izgovor da se radi isključivo o pravnom problemu, više se ne može uvažavati, jer se radi o problemu koji se ne rješava već godinama. Ako je za implementiranje ovog rješenja koje na simboličkoj ravni govori o ravnopravnosti "konstitutivnih naroda“ u ZHŽ-u, potrebno usuglasiti Poslovnik o radu Skupštine sa Ustavom, postavlja se pitanje - zašto se to ne uradi?
Neaktivni zastupnici
Što se tiče aktivnosti zastupnika ona je u promatranom razdoblju, smatraju u CCI-u bila na prilično niskoj razini.
Niti na jednom od 5 zasjedanja Skupštine ZHŽ, održanih u prvoj polovini 2015. godine, nisu prisustvovali svi zastupnici. Dvije trećine zastupnika Skupštine ZHŽ-a nije postavilo niti jedno pitanje, niti pokrenulo ijednu inicijativu za prvih 6 mjeseci ove godine. Samo dva zastupnika postavila su ili pokrenula 50 posto svih pitanja i inicijativa u Skupštini u ovom razdoblju. Dvije trećine zastupnika Skupštine nije na skupštinskim zasjedanjima raspravljalo niti o jednoj od mjera koje su se pojavile na dnevnom redu Skupštine za prvih 6 mjeseci ove godine.
Za razliku od Skupštine, Vlada HNŽ-a nije imala pad u intenzitetu rada nego se zadržala na razini prikazanoj u prvom kvartalu ove godine. Vlada HNŽ-a u prvoj polovici ove godine usvajala je u prosjeku tek jedan zakon mjesečno. Također, program rada vlade donesen je s velikim zakašnjenjem. Vlada ZHŽ-a utvrdila je Program rada Vlade za 2015. godinu, tek 29. svibnja 2015, a isti je u Skupštini usvajanjem službeno potvrdila 16. srpnja 2015. godine. Dakle, program rada za 2015. postao je operativan tek početkom drugog polugodišta godine na koju se odnosi.
A o neozbiljnosti s kojom je kreiran program rada, govori i činjenica da je on prema podacima u njemu, već u trenutku usvajanja bio realiziran 48 posto. Vlada ZHŽ-a nastavlja, kao i većina drugih institucija u BiH, sa praksom "planiranja unazad“, smatraju u CCI-u.
U Program rada, sa čijim kreiranjem i usvajanjem se kasni unesu se i mjere koje su u trenutku usvajanja već realizirane. Tako je po Programu rada Vlade ŽZH, u trenutku njegovog usvajanja, od 86 "planiranih“ mjera, 41 bila realizirana prije nego je plan uopće donesen.
Ovakvim pristupom se s jedne strane donošenje planova rada pretvara u čistu formalnost ispražnjenu od smisla, a s druge strane se onemogućava vođenje statistike o realizaciji planiranih obaveza i (svjesno ili nesvjesno, nebitno je) lažiraju podaci o realizaciji planiranog. U suštini, radi se o tome da se godišnji programi rada moraju donositi na vrijeme (prije početka godine na koju se odnose), a ako se ne donesu na vrijeme, onda se programi rada (po elementarnoj logici) mogu odnositi samo na vrijeme nakon svog usvajanja, odnosno mogu sadržavati samo mjere čije je usvajanje planirano u vremenu koje dolazi.
Iz CCI-a na kraju napominju kako im je već duže uskraćen odgovor na upit o visini primanja članova Vlade i zastupnika u Skupštini Zapadnohercegovačke županije.