Zločina se moramo riješiti, ali po istim pravilima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Svatko mora odgovarati za zločin ako ga je napravio, a njih je bilo na svakom dijelu Bosne i Hercegovine. Rat je to sam sa sobom nosio, ali nas je jako opteretilo pokušaj da se na neki način progura kroz više projekata optuživanje za ratne zločine i udruženi zločinački pothvat. To je nešto što bi trebalo jako opteretiti, ne samo Hrvate u BiH nego i Republiku Hrvatsku'', rekao je za Novu TV Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva.

Čović je rekao kako situacija nije ugodna ''jer to je dio nekog plana, apsolutno dio plana kojim se do kraja pozicija Hrvata je takva da ne možete parirati onim odnosima u BiH koji kreiraju srpska i bošnjačka strana''.

Tri različite strane

''Nemojmo podcijeniti da rat od '91. do '95. u BiH se tretira potpuno različito s barem tri različite strane. Na jedan ga način doživljavaju Srbi, na drugi Bošnjaci, na treći apsolutno Hrvati'', rekao je Čović i dodao kako su uhićenja ''politička igra koja ima više ciljeva''.

''Jedan je kratkoročno, mogli bi staviti u funkciju ovog našeg europskog puta kojeg ja ponajviše zagovaram zajedno s nositeljima vlasti Hrvata u BiH. Za mjesec dana trebamo dobiti upitnik od gospodina Hahna, gdje je naš plan za narednu godinu, definirali smo ga našim master planom, postati članica, odnosno kandidat za članstvo i apsolutno bez prikrivanja treba kazati da druge dvije strane traže nekoga tko će biti krivac za tako nešto, ako se ne desi, ali odmah kažem, nećemo stati, idemo dalje, na sličan način ja sam uvjeren da ovo treba potaknuti iseljavanje Hrvata, osobito s onih područja kao što je Posavina gdje su ostale male enklave. Orašje je sredina koja je na samoj Savi, uz kojeg se vežu Domoljevac i Odžek i to je relativno mali prostor i kad je broj stanovništva u pitanju i kad je u pitanju čitav prostor koji se jedva odupro agresiji u to vrijeme '92., '93. godine. I danas netko te ljude koji se uredno odazivaju institucijama BiH, na sve pozive, privodi. Privodite direktora SIPA-e iz prethodnog saziva, koji je prošao sve moguće provjere i kontrole institucija BiH, međunarodnih institucija na način koji je po meni apsolutno neprimjeren. Zato kažem da je ovo dio političke igre koja je imala za plan i narušiti odnose unutar BiH i prenijeti na odnose s našim susjedima'', rekao je Čović.

Govoreći o nepravomoćnoj presudi šestorki u Haagu, rekao je kako na to gleda kao na još jedno od nakarada ili nastavak jedne politike '90-ih koja treba dobiti svoj konačan epilog.

Parasustav u BiH

''Uvjeren sam da to nije tako. Svjedok sam tog čitavog vremena rata u BiH jer sam čitavo to vrijeme proveo u Mostaru i Hercegovini, pa dobro znam kako su se razvijali odnosi. Ideja je osim opterećenja naših vojnika, časnika, generala, to prenijeti na poltiičku strukturu, prenijeti na civilnu strukturu vlasti vrlo jasno. Tamo gdje nije bilo organizirano hrvatsko vijeće obrane, nije bila organizirana civilna vlast u BiH, Hrvata nema. Od '95. godine tamo nema nikoga, Tako da danas imate BiH uveliko izmijenjenu ili 85% BiH dominantno je etnički čisto. To je čitava Republika Srpska i to je najveći dio Federacije BiH. Bihaćko područje, zeničko, goraždansko, tuzlansko, u Sarajevu danas nema više od jedan, 1,5% Hrvata. To su realne brojke, to je produkt 20 godina od rata različitih pritisaka, parasustava koji djeluje u BiH, tu ne smijemo zatvarati oči. Ovo govorim kao hrvatski član Predsjedništva, znači netko tko je vrh politike u BiH i s tim se moramo nositi. Nema nama europskog puta dok ne očistimo i odnose u pravnoj državi BiH, a BiH je daleko danas od toga. Ovo je jedan od primjera, dobra ilustracija kako se nešto može uraditi u BiH na neprimjeren način'', rekao je Čović.

Istaknuo je kako se boji se da se Hrvatska zadnjih desetak godina vrlo malo informirala za ono što se događa u BiH kad su u pitanju ratni zločini, odnosno uopće događanja kod Domovinskog rata.

''Jer da je, mi bi znali danas, imamo stotine onih koji su pravomoćno presuđeni, stotine onih koji su preživjeli pravnu torturu, na kraju potpuno oslobođeni, njih više nitko ne spominje. Imam osjećaj da je zbog aktivnosti kako su napravili nespretno zadnja privođenja deset naših uglednih ljudi iz Orašja i posjet Plenkovića samo dva dana prije, na neki način stvorili poseban ambijent u javnosti. Inače, kad su se dešavale prije dva, tri, šest mjeseci, nitko nas nije pitao zna li se tko je sljedeći, pa i danas postoje stotine obrada u tužiteljstvima, na različitim razinama vlasti u BiH upravo predmete za ratne zločine'', rekao je.

Na pitanje je li svojevrsna poruka to što dok se na jednoj strani istražuje i privodi Hrvate, članovi odreda el mudžahid slobodno šeću Federacijom, Čović je rekao kako je to slojevita poruka koja ide u više pravaca.

''Jedan je ovaj euopski, drugi je narušiti odnose sa susjedima, na neki način, prije svega s Hrvatskom, jer ovo što je poslao kao poruku Plenković, što šalje naša predsjednica već zadnjih godinu dana je krajnje prijateljski odnos, strateški odnos prema BiH. Ne samo prema Hrvatima u BiH, nego prema BiH i sve ono što ste mogli iščitati u petak i subotu kad je Plenković bio u Sarajevu i Mostaru, je imao to za reći. Netko je upravo zbog tog povukao taj potez i selektivno uradio ono što je uradio. Tako da sam ja uvjeren da one paraslužbe koje danas imamo, a vi ste mogli čuti ako pratite događanja u BiH, da najugledniji ljudi danas iz političkog života kažu da imamo državnu mafiju u BiH. Naša predsjednica Suda BiH, također je u zadnjih pola godine kazala da postoji pravosudna mafija. Ni jedan naš glavni tužitelj nije dočekao svoj kraj mandata. To vjerojatno ne znate. Pa i zadnji je smijenjen prošli mjesec. I svaki prije njega je suspendiran. To je slika BiH, odnosa i parasustava u BiH. Ključno je kad se ovo događa, prije svega obiteljima, svim našim ljudima u Posavini, treba dati ohrabrenje, mi smo napravili ogroman napor da očuvamo te ljude gore. U Orašju imamo naše predstavnice i bolnice, sveučilišta, da bi na neki način ta županija zaživjela kao mali dio državnog instrumentarija koji veže za sebe ljude da ostanu. Međutim, bojim se da ovo što ste kazali, potpuno su različiti standardi koji se primjenjuju kad se obrađuju ovi zločini. I danas u Grabovici kod Mostara nemate konačne presude Stipića Livada, možda vam je poznato Trus ili Bugojnu. Bugojnu imate i danas potraživanja svih onih za koje se točno zna tko ih je obrađivao u vrijeme rata, gdje su bili pritvoreni u vrijeme rata. Još ne znamo gdje su njihove kosti, njihove obitelji, ne mogu doći do njih. To su ugledni ljudi u politici, među Bošnjacima u Sarajevu'', rekao je.

Odgovornost i greške

Priznao je da snosi dio odgovornosti za takvu situaciju.

''Nismo uspjeli previše glasno probiti ovo što glatko pričamo kod vas u studiju. Vjerujem da nisam dobio priliku kazati nešto slično u Zagrebu, u bilo kojoj medijskoj kući. I naravno da je to moja, možda nesposobnost i mojih suradnika, da nismo nametnuli temu na taj način. Onda smo promijenili taktiku. Ako to već ne možemo s našom oficijalnom vlasti u RH, organizirali smo se dolje da budemo predvodnica pozitivnih procesa, euroatlanstkog projekta. Sve drugo što radimo, radimo na način da pokušavamo stabilizirati ekonomsko i socijalno područja gdje žive danas Hrvati'', rekao je Čović Novoj TV.