Značajno povećanje broja raspisanih potjernica za ratne zločine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) primljena je informacija o radu sudova i tužilaštava na predmetima ratnih zločina za prvi dio godine u kojoj je navedeno da je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine donijelo 15 tužiteljskih odluka, od toga pet optužnica, zbog čega su određeni članovi Vijeća komentirali da oko deset tužitelja iz ovog odjela nije donijelo nijednu odluku.

Za vrijeme predstavljanja polugodišnjeg izvještaja o radu sudova i tužilaštava na predmetima ratnih zločina rečeno je da Tužiteljstvo BiH ima 319 neriješenih predmeta, dok tužiteljski sistem Federacije ima 78, a Republike Srpske 71. Državno tužiteljstvo je do 30. lipnja ove godine donijelo 15 tužiteljskih odluka, od čega je pet optužnica, te se vidi nastavak rada na predmetima haške ''A'' kategorije.

Izvještajem je formalno prihvaćen i četvrti faktor koji usporava procesuiranje ratnog zločina – nedostupnost osumnjičenih i optuženih, jer se vidi značajno povećanje broja raspisanih potjernica.

S obzirom da je članu Vijeća Saninu Boguniću odgovoreno da u Tužiteljstvu BiH radi oko 28 tužitelja u Odjelu za rad na predmetima ratnih zločina, on je kazao da postoji oko deset tužitelja koji nisu donijeli ni jednu tužiteljsku odluku.

''Tužiteljstvo BiH ima problem s nekompetencijom i neorganizacijom rada, pa i s međuljudskim odnosima, a radi se o vrijednim i stručnim ljudima'', dodao je član Saša Sarajlić, nekadašnji tužilac Državnog tužiteljstva, napomenuvši da je najmanji problem u tužiteljima.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je od početka 2021. podiglo 14 optužnica protiv 37 osoba, što je manje u odnosu na 2020. godinu, a među optuženima su četiri osobe koje su već osuđene u Haškom tribunalu i Državnom sudu, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala. U analizi BIRN-a BiH navodi se da je primjetan trend smanjenja broja optužnica tijekom četiri godine.

Članovi VSTV-a primili su k znanju i Izvještaj Privremene istražne komisije za stanje u pravosuđu Parlamentarne skupštine BiH, sa zaključkom da će preporuke iz Izvještaja cijeniti i imati u vidu tijekom budućeg rada Vijeća.

Tijekom diskusije predloženo je da se pripreme prioriteti i preporuke kako da se kontrolira upotreba CMS-a i TCMS-a.

''Trebamo naći instrumente da pratimo rad predsjednika sudova – kada predsjednik suda dostavi godišnji program rada, Vijeće će moći vidjeti je li neko od sudac favoriziran ili ne++, rekla je članica Jadranka Stanišić.

Predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija je kazao da predsjednici sudova trebaju imati mehanizme koji će nadgledati presignacije predmeta. Duška Bogojević je problematizirala termin iz Izvještaja – ''odstraniti odvjetnike iz VSTV-a'', te je zatražila da se Komisija izjasni šta znači ovaj izraz, koji je, prema njoj, uvredljiv i nedopustiv.

Tijekom sjednice, članovi Vijeća su usvojili prijedlog da Nacrt komunikacijskog plana integriteta postane aneks Komunikacijske strategije VSTV-a. Cilj komunikacijskog plana integriteta je povećanje nivoa integriteta i poboljšanje komunikacije. Kako je rečeno, Nacrt komunikacijskog plana integriteta usklađen je s Komunikacijskom strategijom, te da će Akcijski plan Vijeću biti dostavljen u narednom periodu.

Stalna komisija za legislativu je razmatrala Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, te detaljno analizirala i predložila određene preporuke koje će unaprijediti tekst zakona. Kako je navedeno, intervencije su uglavnom tehničke prirode kako bi zakon bio primjenjiv bez poteškoća.

Među preporukama je navedeno da je sporno tko čini komisiju koja vrši razrješenje članova Vijeća, kao i u kojem roku Sud BiH treba donijeti odluku o upravnom sporu člana koji je smijenjen, te su ukazali da treba pojasniti rok za žalbu na imenovanja.

Tijekom diskusije, problematizirani su dijelovi zakona gdje se navodi da suci i tužitelji godinu dana nakon prestanka mandata moraju dostaviti financijski izvještaj, kao i da se član Vijeća godinu dana nakon prestanka mandata ne može kandidirati na pravosudnu funkciju.

Lagumdžija je kazao da će Vijeće ministara na sjednici razmatrati nacrt ovog zakona.

Članovi Vijeća su, bez diskusije, usvojili informaciju o podacima o predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala – presjek stanja s danom 20. lipanj ove godine. Rečeno je da nema izmjena u odnosu na prethodni period.

Zbog isključenja mikrofona, javnost je bila uskraćena čuti tačku dnevnog reda – ocjenjivanje rezultata rada sudaca Suda BiH za 2018. i 2019. godinu – za potrebe provođenja postupka imenovanja.

Današnjoj sjednici prisustvovao je veći broj medija, a kako je kazano, predsjednik Lagumdžija će izjavu o sankcioniranoj tužiteljici Diani Kajmaković, koja je kandidat za glavnu tužiteljicu Državnog tužiteljstva, te o imenovanju, dati sutra, 29. rujna.