Zovko: Rezolucija Europskog parlamenta pomaže BiH pronaći "srednji put"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Vrijeme je da se u Bosni i Hercegovini napravi rezime politika koje su dovele do zastoja na njezinom europskom putu. Svjedoci smo intervencija na njezin ustav i izborni zakon koje su jedno vrijeme rezultirale izborima onih koji nisu zastupali legitimne interese birača, što je proizvodilo nezadovoljstvo i polariziralo zemlju. Očito je da rješavanje političkog zastoja i postizanje političke ravnoteže kroz institucionalno rješavanje izbornog zakona uvjetuje rješavanje socijalnih, pravnih i ekonomskih problema'', kazala je u razgovoru hrvatska zastupnica (HDZ) u Europskom parlamentu Željana Zovko.

Ova bivša bosanskohercegovačka veleposlanica ističe kako BiH najprije mora provesti institucionalne reforme i implementirati presude Ustavnog suda kojima će svi građani u BiH ostvariti svoja temeljna ljudska prava, pravo da mogu biti birani i pravo da svi konstitutivni narodi imaju svoje legitimne predstavnike na svim razinama vlasti.

''Na takvim temeljima političke stabilnosti brže će se provoditi nužne ekonomske, ali i socijalne reforme, odnosno BiH će se reformirati u učinkovitu i funkcionalnu državu, buduću članicu Europske unije'', ističe.

Za sutra je u Europskom parlamentu (EP) najavljeno glasovanje o rezoluciji koja se odnosi na stanje u BiH. Kada su u pitanju implikacije te rezolucije na politiku EU prema BiH kaže da je Europska komisija dužna slušati preporuke EP-a, osobito rezolucije koje donose direktno izabrani zastupnici.

''Rezolucija na tragu Izvješća o napretku Bosne i Hercegovine za 2016. godinu jest rezolucija u kojoj Europski parlament ukazuje na ključna pitanja za BiH na njezinom europskom putu. Ovo je četvrta rezolucija od 2014. u kojoj se ukazuje na ključne probleme u institucionalnom funkcioniranju BiH te preporuke koje treba slijediti kako bi postala zemlja mira i stabilnosti. Sve izrečeno u ovoj rezoluciji ima samo jedan cilj, a to je pomoći BiH da nađe srednji put koji sugerira većina u EP-u, a to je distanciranje od unitarizma i separatizma i traženje modernih europskih federalnih rješenja koja bi zadovoljila sve njezine narode i građane te donijela mir i stabilnost, kao i sigurnost granicama EU'', kaže Zovko.

Podsjeća da je Europska pučka stranka (EPP) koja ima najveći broj zastupnika u Europskom parlamentu i čiji je i ona član, ostala veliki zagovaratelj proširenja EU te vidi BiH kao buduću zemlju članicu. U zadnjih nekoliko godina, dodaje, imamo izvanrednog izvjestitelja za BiH Cristiana Dan Predu, vrsnog poznavatelja regije koji je ujedno i koordinator odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta te vrhunski ekspert za međunarodne odnose.

''Najveći interes za europsku budućnost i stabilnost BiH imaju njezini prvi susjedi, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, koji su od svog izbora angažirani u zadržavanju pažnje i jačanju njezine europske perspektive. To je očigledno iz dvaju razloga. Prvi je sigurnost granica koju dijele s BiH i koja je više od tisuću kilometra, a drugi je činjenica da su Hrvati konstitutivan narod u BiH i kao takvi nositelji europskih vrijednosti i most prema EU. Europska unija kroz susjedsku politiku i politiku proširenja uspješno potiče europeizaciju država koje aspiriraju članstvu u Uniji. Naravno da je jedan od glavnih prioriteta EU stabilnost njezinog susjedstva. U okviru Europskog parlamenta djeluje i Izaslanstvo za odnose s BiH te sve to govori o tome koliko je BiH važna za EP, ali i za cijelu EU.

U okviru tog izaslanstva djeluju i zastupnici iz različitih političkih grupacija, a također i u okviru Odbora za vanjsku politiku gdje se na raspravama mogu uključiti i svi ostali zastupnici. Premda se ideološki razlikujemo, o temeljnim pitanjima kao što je značaj legitimne zastupljenosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda nije upitan kad je riječ o hrvatskom izaslanstvu. Neki drugi interesi, putem jednog dijela socijalista i zelenih, pokušavaju nametnuti nerealan koncept građanske države pokazujući kako nisu prihvatili načela već davno podvučena u prethodnim rezolucijama da samo srednji put, a to je federalizam nasuprot unitarizmu i separatizmu, vodi BiH u stabilnost i sigurnost'', naglašava.

Njen prvi govor kada je postala zastupnica prošle godine bio je na Odboru za vanjske poslove EP-a i odnosio se na BiH. Govorila je, kaže, o ključnim problemima kao što su neophodna reforma izbornog zakona i legitimne zastupljenosti.

''Pritom sam posebno naglasila problem Grada Mostara u kojem se već treći put ne provode izbori u redovnom izbornom ciklusu. Pozvala sam i na depolitizaciju pravosuđa te istaknula da se novom rezolucijom o BiH trebaju konačno adresirati i svi kočničari europskog procesa u BiH te potaknuti iskrena usmjerenost na reforme'', ističe Zovko.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu kaže kako će raditi na tomu da se što prije u Parlamentu organizira saslušanje na kojem će se analizirati različite politike koje su u proteklom razdoblju dovele do zastoja te predložiti rješenje putem modernih europskih sustava i kompromisa koji su izgradili EU.

''Predugo je vremena prošlo, a integrirajuća politika srednjeg puta nije predložena za često polarizirajuća stanja u BiH'', naglašava.

Na pitanje što njen izbor kao prve europarlamentarke iz BiH znači za državu koja ima ambiciju postati članica EU kaže kako to smatra velikom prednošću, kako za Hrvate u BiH koji će u njoj imati stalnog i glasnog borca za svoja prava, tako i za sve ostale narode i građane koji žive u BiH.

''Moj ulazak u Europski parlament otvorio je nove mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu, jer otkako sam postala zastupnica zagovaram, a i dalje ću nastaviti, euroatlantski put, ali i jasno isticati sve probleme na čijem rješavanju BiH treba raditi kako bi dostigla europske standarde u svim segmentima društva. Vjerujem da svojim iskustvom i poznavanjem institucija, problema i nedostataka mogu postići da se o brojnim pitanjima u BiH konačno počne govoriti, ali i pomoći u traženju kvalitetnih rješenja. Treba iskoristiti i činjenicu da je BiH visoko na listi prioriteta hrvatske vlade i cijele hrvatske delegacije u Europskom parlamentu'', ističe hrvatska zastupnica (HDZ) u Europskom parlamentu Željana Zovko.