Konferencija u Mostaru
Žrtve obiteljskog nasilja mlađe osobe i djeca od 8 do 14 godina
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Konferencija o rodno zasnovanom nasilju organizirana je u utorak u Mostaru, a na njoj je istaknuto kako su žrtve obiteljskog nasilja najčešće mlađe osobe od 25 do 45 godina starosti te djeca u dobi od 8 do 14 godina.
Konferenciju je organiziralo Koordinacijsko tijelo za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji Hercegovačko-neretvanske županije, u suradnji s Misijom OSCE-a u BiH, a ona je okupila predstavnike nadležnih institucija, centara za socijalni rad, policije, obrazovnih institucija i civilnog društva.
Obiteljsko nasilje u koroni u porastu
U ime tog koordinacijskog tijela obratila se pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite u HNŽ Alma Kozo koja je kazala kako je pandemijsko vrijeme pokazalo da je nasilje u obitelji bilo u znatnom porastu i da se procentualno povećalo za oko 20 posto u odnosu na prethodne godine kada nije bilo pandemije.
''I dalje su nam žrtve obiteljskog nasilja u najčešćim slučajevima žene, djeca i u manjem broju slučajeva muškarci. Dob žrtava obiteljskoog nasilja kreće se od 25 do 45 godina bez obzira na spol, a najčešći oblici obiteljskog nasilja su fizičko nasilje, uz koje svakako ide i psihičko, odnosno verbalno i emocionalno, a prisutno je i seksualno nasilje. Djeca koja su žrtve obiteljskog nasilja najčešće su u dobi od 8 do 14 godina'', naglasila je Kozo.
Dodala je kako se ovih dana očekuje potpisivanje protokola o međusobnoj suradnji svih institucija na ovom polju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji te da su dobili suglasnost od svih lokalnih zajednica i ministarstava
Djeca su uvijek žrtve
Izvršna direktorica Udruženja "Žene BiH" i psihologinja i psihoterapeutkinja u 'sigurnoj kući' Dijana Tadić istaknula je kako je nasilje u obitelji puno širi problem te da ne obuhvaća samo nasilje prema ženama.
''Međutim, koliko je često nasilje nad ženama postalo je sinonim da kada kažemo nasilje u obitelji, automatski mislimo na nasilje prema ženama. Svim našim zalaganjima podiže se svijest građanima i građankama da se nekako danas nasilje sve više prijavljuje. Generalno, potrebno je još puno raditi na tom problemu jer kod nas društvo još uvijek smatra da je to privatni problem'', ocijenila je Tadić.
Nasilje u obitelji, kako ističe, nije privatni već društveni problem i s jednim događajem nasilja kreće i niz drugih problema.
''Kod nasilja prema ženama, žena češće i lakše obolijeva, izostaje više s posla, ne može dovoljno emocionalno da se posveti svojoj djeci što kasnije naravno ima utjecaj i na sam razvoj djeteta, pogotovo u stvaranju osjećaja sigurnosti i emocionalne povezanosti, što je jako bitno u adolescentskom razdoblju. Naravno, tu dolazi teorija transgeneracijskog prijenosa nasilja gdje djeca uče po modelu od strane očeva, gdje imaju veliku tendenciju da i oni kasnije budu nasilni prema svojim roditeljima, suprugama, sestrama ili potpuno suprotno da se povlače u sebi i budu skloni nekakvim depresivnim ponašanjima, samoozljeđivanju i drugo. U svakom slučaju, djeca su uvijek žrtve nasilja bez obzira i ako nisu direktno viktimizirana'', zaključila je.
Šef Ureda Misije OSCE-a u Mostaru Ioannis Piliouris poručio je kako Misija OSCE-a ostaje posvećena jačanju rodnih, institucionalnih mehanizama u BiH osiguravajući pristup pravdi, podizanju svijesti i izgradnji kapaciteta.
Na današnjoj konferenciji predstavljen je rad Koordinacijskog tima na implementaciji Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji za period 2020.-2022.
Također, prezentiran je rad Udruženja "Žena BiH", s fokusom na podršku žrtvama nasilja, a razgovarano je i o važnosti edukacije osoblja u odgojno-obrazovnim ustanovama.
