Zvizdić o europskom putu i mogućoj diskriminaciji Hrvata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ako bilo kakav dijalog krene s maksimalističkih stavova, u kojem oni koji pregovaraju odmah iskopaju rovove i stave šljemove, onda naravno da je dogovor vrlo teško i skoro nemoguće postići'', izjavio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je u intervjuu za portal Euoropean Western Balkans.

''Zaista je krupna ideja u BiH kada se kaže 'ustavne promjene'. Ako se uđe u sferu spinovanja neke ideje, onda ona ode u sasvim drugom pravcu'', rekao je Zvizdić i dodao kako je činjanica da postoje presude Sejdić-Finci, Zornić protiv BiH, Pilav protiv BiH...

Moguća diskriminacija

No, ističe kako Sejdić-Finci nije vezan za diskriminaciju konstitutivnih naroda, nego ostalih, pa se putem Sejdić-Finci ''ne mogu rješavati pitanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda, nego se rješava pitanje ostalih''.

''S druge strane, sve mora biti bazirano na nekoliko bitnih činjenica. Mi moramo poštovati Ustav i ustavne kapacitete unutar BiH, a s druge strane sasvim otvoreno govoriti o mogućim diskriminacijama bilo kojeg naroda u BiH. Bošnjaci se osjećaju diskriminirani u Republici Srpskoj, Hrvati govore o mogućoj diskriminaciji unutar Federacije BiH, Srbi govore nešto drugo itd. Stvari trebamo staviti na stol, sasvim otvoreno, na bazi demokratskih standarda riješiti pitanje jednakopravnosti naroda i građana u ovoj državi. Naravno da je dogovor moguć. Moguć je ako se krene na bazi dokumenata o kojima sam govorio'', rekao je.

Zvizdić je, između ostalog, rekao kako je sasvim siguran da ćemo mi živjeti, posebno mlade generacije, u BiH koja će biti članica EU i koja će, u konačnici, sigurno biti članica i euroatlantskih integracija.

''Dakle, od momenta kada predamo naše odgovore na pitanja iz upitnika, EK može postaviti set dodatnih pitanja o onim temama za koje će možda trebati dodatna obrazloženja. Takva je bila praksa u regiji. Taj novi set obično broji nekih 400 ili 500 pitanja. Suština je da naša pitanja budu odgovorena na bazi argumenata i struke'', rekao je.

Zvizdić kaže kako će, imajući u vidu naše složeno ustavno uređenje, trebati puno koordinacije, puno strpljenja i puno stručnosti da na adekvatan, pravovremen te prije svega stručan i za Europsku komisiju prihvatljiv način odgovorimo na pitanja.

Tisuće stranica i tisuće zaposlenih

''Pitanja će se odnositi na razne sfere, od obrazovanja do okoliša, poljoprivrede, sudstva, naših kapaciteta u smislu inspekcijskih organa, pravosudnih organa itd. Od onih najobičnijih, najjednostavnijih pitanja na koja ćemo odgovoriti samo određenim brojevima, do onih vrlo složenih pitanja, u kojima ćemo morati prezentirati i nivo legislative s kojom raspolaže BiH, te prevesti tu legislativu na engleski jezik'', pojasnio je.

Kaže da je riječ je o najmanje 20 do 30 tisuća stranica koje ćemo morati prevesti. Zatim, na koji način i u kojem kapacitetu se ta legislativa provodi u samoj praksi.

''Naravno da kompletan proces neće ići potpuno jednostavno, kao što u BiH ništa nije jednostavno. Međutim, pozivam se prije svega na dijalog i strpljenje koji su uvijek dobri instrumenti za rješavanje problema u BiH, a i na činjenicu da ćemo se unutar formiranih radnih grupa koje će početi raditi posvetiti prije svega stručnim i tehničkim pitanjima'', navodi Zvizdić.

Istaknuo je kako ''imamo veliki porast izvoza, imamo značajno smanjenje uvoza, značajno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita, koje će u ovoj godini biti veće od 10 posto, nalazimo se među deset država svijeta sa najvećim porastom turizma u posljednjih 12 mjeseci, imamo konstantan porast industrijske proizvodnje, posebno u onim segmentima gdje imamo tradicionalno dobar kvalitetu industrijskog proizvoda i kvalitetu radne snage u samoj industriji''.

''U konačnici, za 16 mjeseci je otvoreno više od 25.000 radnih mjesta. Riječ je o, uistinu, kako su to rekli predstavnici EK, EU i međunarodnih financijskih institucija, „impresivnom napretku“, imajući u vidu stanje koje su od prije 20 mjeseci u BiH'', rekao je Zvizdić.