Vrijeme leti
10 godina od hrvatskog odgovora i traženja više federalnih jedinica
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Hrvatski narodni sabor zatražio novu teritorijalnu organizaciju s više federalnih jedinica'', objavljeno je prije točno deset godina.
Naime, na Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH održanom 19. travnja 2011. godine u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru usvojena je rezolucija koja će, kako su istaknuli organizatori Sabora, dati odgovor na "hrvatsko pitanje".
Tekst, objavljen na portalu Bljesak.info, prenosimo u cijelosti.
Pročitajte još
''Rezolucija koja se sastoji od 11 točaka, uz ostalo, "osuđuje i odbacuje grubo gaženje izborne volje hrvatskog naroda u BiH iskazane na posljednjim općim izborima u listopadu 2010. na kojima je po drugi put većinskim bošnjačkim glasovima onemogućen izbor legitimnog hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH".
U Rezoluciji se nedopustivim ocjenjuje djelovanje skupine stranaka u FBiH, koje su "kroz pokušaj dokidanja Doma naroda Parlamenta FBiH kao ustavne institucije za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda u Federaciji BiH, dovele do uspostavljanja neustavne, nezakonite i za hrvatski narod neprihvatljive vlasti FBiH".
Rezolucija navodi kako je neformiranjem Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH kao jedine ustavne institucije za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda u FBiH, jedina zaštita vitalnih interesa hrvatskog naroda u FBiH prestala postojati.
"Na taj način hrvatska izborna politička volja je zanemarena i na kraju poništena, a što je dovelo do uspostavljanja nezakonite, neustavne i hrvatskom narodu neprihvatljive vlasti u FBiH", ističe se u dokumentu.
U Rezoluciji se posebice štetnim smatra suspendiranje ustavnih i zakonitih tijela za provedbu slobodnih i demokratskih izbora u BiH, čime je, kako se navodi, načinjena nenadoknadiva šteta po razvitak demokratskih odnosa, doveden je u pitanje ustavni poredak, funkcioniranje pravne države i ukupan legalitet i legitimitet posljednjih općinskih izbora.
U Rezoluciji se pozivaju svi politički subjekti u BiH na vraćanje u ustavne i zakonske okvire, te puno poštivanje većinskog izbornog legitimiteta unutar sva tri konstitutivna naroda,, Također, "politički subjekti i pojedinci koji su volju svog naroda zanemarili i zatrli, a imaju ambicija i pretenzija predstavljati hrvatski narod u BiH", pozivaju se na "pokajanje, povratak u okrilje svog naroda, te jedinstvo i zajedništvo dok svom narodu nisu počinili još veću i nepovratnu štetu".
Hrvatski narodni sabor na poseban način smatra odgovornim dio institucija međunarodne zajednice u BiH, koje su svojim, kao se u Rezoluciji navodi, nepravičnim i pristranim djelovanjem bile jednim od uzročnika postojeće demokratske, moralne i ustavno-pravne krize u BiH. HNS apelira na predstavnike međunarodne zajednice da zauzmu nepristran i pravičan odnos prema svim narodima BiH, da iskoriste svoj autoritet i ovlasti da proces odlučivanja vrate u ustavne i zakonske institucije te na taj način omoguće poštivanje većinske izborne volje sva tri konstitutivna naroda.
HNS u Rezoluciji ističe da se svakodnevno nastavlja obespravljivanje hrvatskog naroda.
"Stoga toga Hrvatski narodni sabor smatra da samo temeljita reforma Ustava koja bi osigurala potpunu institucionalnu ravnopravnost i novu upravno-teritorijalnu organizaciju zasnovanu na više federalnih jedinica, od kojih bi najmanje jedna bila sa hrvatskom većinom, može da osigura stvarnu ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH", navodi se u rezoluciji.
HNS smatra da su neophodne i ključne za život hrvatskog nacionalnog bića u BiH izmjene Izbornog zakona BiH kojima će se osigurati izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u svim tijelima i na svim razinama vlasti u BiH.
U Rezoluciji se navodi da Hrvatski narodni sabor izražava spremnost da na načelima pune ustavne i institucionalne ravnopravnosti hrvatskog naroda sa druga dva naroda i svim građanima u BiH gradi sigurnu, stabilnu, samoodrživu i europski orijentiranu BiH.
U rezoluciji HNS obvezuje sve izabrane hrvatske dužnosnike i političke predstavnike na dosljedno poštivanje političke volje hrvatskog naroda BiH, uz punu provedbu dokumenata hrvatskog naroda.
Tijekom današnjeg zasjedanja utemeljene su institucije HNS-a BiH i to Predsjedništvo i Glavno vijeće HNS-a BiH. Za predsjednika HNS-a BiH izabran je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, a za predsjednika Glavnog vijeća izabran je predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić.
Na današnjem Hrvatskom narodnom saboru okupilo se oko 500 izaslanika od 632 pozvana izabrana dužnosnika iz deset stranaka s hrvatskim predznakom (HDZ BiH, HDZ 1990, HKDU BiH, HSP Herceg-Bosne, HSS BiH, Ujedinjena HSP, Demokratski centar BiH, Hrvatski pravaški blok BiH, HSP dr. Ante Starčević Herceg-Bosne), koji su na lokalnim i općim izborima 2008. i 2010. godine izabrani u općinske, gradske, županijske, entitetske i državne institucije.
Sabor je sazvan, kako su istaknuli organizatori, zbog konstantnog dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH, što je kulminiralo uspostavom vlasti na razini Federacije BiH bez predstavnika dvije najjače političke stranke s hrvatskim predznakom HDZ-a BiH i HDZ-a 1990'', navedeno je u tekstu iz travnja 2011. godine.
