Zoran Milanović je novi predsjednik Hrvatske: Više od 2700 glasova za Milanovića u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema prvim privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), Zoran Milanović osvojio je 54,01 posto glasova, a Kolinda Grabar Kitarović 45,99 posto glasova.

Obrađeno je 3503 što je više od pola (53,62 posto) glasačkih mjesta.

Po prvim rezultatima DIP-a, u drugom krugu predsjedničkih izbora, Zoran Milanović dobio je 431.861 glas, a Kolinda Grabar Kitarović 367.752 glasa, što je razlika od 65.109 glasova.

Izbori za predsjednika RH 2019. - rezultati

null

Grabar Kitarović premoćno je pobijedila u Bosni i Hercegovini, gdje su obrađena sva biračka mjesta, osvojila je 92,31 posto glasova, dok je Milanović dobio 7,68 posto. Za Grabar Kitarović u BiH je glasalo 32.467 glasača, a za Milanovića 2701.

Od ostalih susjednih zemalja, Grabar Kitarović veći je broj glasova osvojila u Srbiji, Austriji, Mađarskoj i Italiji, dok je Milanović pobijedio u Sloveniji.

Kolinda Grabar Kitarović premoćno je pobijedila i u Afganistanu, gdje je na izbore izašao 101 hrvatski vojnik. Veći broj glasova osvojila je i u Crnoj Gori, Rusiji, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Njemačkoj.

Milanović je pak pobijedio u Irskoj, Kini, Velikoj Britaniji i Danskoj.

Prve nepotpune rezultate izbora objavit će Državno izborno povjerenstvo u 20 sati te će nakon toga na svojim internetskim stranicama svakih desetak minuta osvježivati rezultate.

Na izbore za hrvatskog predsjednika do nedjelje poslijepodne izašlo je više od 1,5 milijuna birača, odnosno 43,52 posto. U odnosu na prvi izborni krug ove je nedjelje do 16,30 sati glasovalo 190 tisuća birača više, ali i 170 tisuća manje u odnosu na 2. krug prije pet godina.

U drugom krugu 88.606 nevažećih listića, puno više nego u prvom

Prema neslužbenih podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) u drugom krugu predsjedničkih izbora bilo je značajno više nevažećih listića u odnosu na prvi izborni krug - 88.606 ili 4,36 posto.

U prvom krugu zabilježeno je 22.218 nevažećih listića ili 1,17 posto.

Najviše nevažećih listića u drugom krugu bilo je u u Požeško-slavonskoj (6,04 posto), Brodsko-posavskoj (5,27 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (5,21 posto).

Slijede Osječko-baranjska županija (4,90 posto), Grad Zagreb (4,86 posto), Zagrebačka županija (4,81 posto), Virovitičko-podravska (4,79 ) i Dubrovačko-neretvanska županija (4,74 posto).

Najmanji broj nevažećih listića bilježe Istarska (2,95 posto), Međimurska (2,73 posto) i Ličko-senjska županija (3,28 posto).