Pregled godine
2018. godina u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Protekla 2018. godina u Bosni i Hercegovini obilježena je nizom političkih i socijalnih kriza. Neuspješna reforma izbornog zakona, parlamentarni izbori i formiranje vlasti, migrantski val, ubojstvo mladića Davida Dragičevića – događaji su koje smo najčešće pratili.
Ovo je bila i godina radničkog bunta i provjeda demobiliziranih boraca. Međutim, najznačajniji problem ostaje činjenica da BiH 2018-tu ispraća siromašnija za, procjenjuje se, desetine tisuća svojih stanovnika.
Migrantski val stigao u BiH
Početkom godine postalo je jasno da je, usprkos ranijim procjenama koje su predviđale da će migrantska kriza uglavnom zaobići BiH, tzv. balkanska ruta usmjerena preko naše zemlje, Piše BHRT.
Već u svibn juje objavljeno kako je od početka 2018. godine u BiH ušlo oko tri i po tisuće migranata, što je četiri puta više nego za cijelu 2017. godinu. Domaće vlasti, očekivano, pokazale su se nespremnim za razmjere ove humanitarne krize. U situaciji kada Srbija i Crna Gora migrante nesmetano puštaju da prelaze u BiH, a Hrvatska naoružanim policijskim jedinicama sprječava njihov ulazak na teritoriju Europske unije, htjeli-ne htjeli, postali smo “hot spot” – mjesto na kojem su hiljade ljudi, u potrazi za boljim životom, primorane provesti zimu.
Stanje je najteže u Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu, gdje je formirano nekoliko prihvatnih centara čije financiranje pomaže Europska unija. Strategija borbe protiv migrantske krize svodi se na ublažavanje posljedica i čekanje da sama prođe.
Parlamentarni izbori u BiH
Izborne godine u BiH uvijek donose pojačane političke tenzije i u tome ni 2018. nije bila izuzetak. Nezvanična predizborna kampanja, praćena povišenim tonovima i zaoštrenom nacionalističkom retorikom, trajala je, bez pretjerivanja, čitavu godinu. I ove izbore obilježila je slaba izlaznost, glasalo je tek 53 posto glasačkog tijela. Nakon izbora počelo je mukotrpno konstituiranje vlasti. Republika Srpska već je dobila parlament i novu vladu, dok u Federaciji taj proces sporije teče. Federalna vlada još je na čekanju. Isto vrijedi i za Vijeće ministara BiH.
I ove godine bez izmjena Izbornog zakona
Izmjene izbornog zakona, ponovo neuspješne, i ove su godine bile u centru političke debate. Predstavnici HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora tvrdili su da postojeći zakon ne sadrži mehanizam koji bi Hrvatima, kao malobrojnijem narodu, osigurao da sami izaberu svoje predstavnike, najavljujući pri tom najveću konstitutivnu krizu u BiH od Daytona naovamo.
Središnje izborno povjerenstvo (SIP) je početkom ovog mjeseca donijelo odluku kojom se popuna Doma naroda Federalnog parlamenta, što je jedno od spornih pitanja, treba urediti prema popisu stanovništva iz 2013. godine. Predloženi model nije prihvatljiv SDP-u BiH, SDA, DF-u i Našoj stranci koje su, stoga, odlučile uputiti apelacije Ustavnom sudu Federacije BiH, tvrdeći da je odluka SIP-a neustavna.
Naime, “Ustav FBiH, članom 11a Amandmana LII na Ustav FBiH predviđa proporcionalnu zastupljenost u svim javnim organima vlasti konstitutivnih naroda i grupe ostalih na bazi popisa iz 1991. godine, sve do potpune implementacije Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma, a Amandman LI predviđa primjenu rezultata popisa stanovništva iz 1991. godine za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke, dok se Aneks VII u potpunosti ne provede”, piše BHRT.
Izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izazvao je burne reakcije u susjednoj Hrvatskoj koja je pokrenula diplomatsku ofenzivu tvrdeći kako “EU mora pomoći BiH u promjeni izbornog zakona radi ravnopravnosti naroda”.
BiH dobila poziv za aktiviranje MAP-a
Krajem godine ministri vanjskih poslova NATO-a odobrili su Bosni i Hercegovini aktivaciju Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP). Naša zemlja dobila je zadatak da izradi Godišnji nacionalni plan.
Ovaj plan obuhvaća odgovore na set pitanja iz oblasti politike, obrane, resursa i pravnih pitanja i već je upućen Vijeću ministara na razmatranje. Na dnevnom redu trebalo bi se naći na prvoj sjednici u novoj godini zakazanoj za 10. siječanj.
Predstavnici iz Republike Srpske ponovili su da je njihov stav vezan za stav Srbije o vojnoj neutralnosti.
Godina socijalnog bunta
Protekla godina obilježena je i radničkim prosvjedima, štrajkovima glađu, naposljetku i prosvjednim okupljanjima demobiliziranih boraca s područja Federacije BiH.
Početkom veljače ratni veterani blokirali su saobraćajnice i granične prelaze, tražeći ispunjenje svojih zahtjeva: donošenje Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica, objavu jedinstvenog registra demobiliziranih boraca u FBiH, uvođenje boračkog dodatka i ukidanje udruženja financiranih iz proračuna.
Njihovi zahtjevi tek su djelomično uvaženi, a većina ih još čeka rješenje.
Pravda za Davida i Dženana
Proteklu godinu, nažalost, pamtimo i po 21-godišnjem Davidu Dragičeviću, mladiću čija je smrt dovela do, na ovim prostorima nezapamćenog, građanskog bunta koji je uzdrmao pravosudnu i izvršnu vlast u Republici Srpskoj.
Put u EU
2019. godina trebala bi biti ključna za proces eurointegracije BiH. Nakon predaje odgovora na dodatna pitanja iz Upitnika ukomisije, ta institucija bi trebala dati svoje mišljenje o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Evo što je obilježilo proteklu godinu kada je riječ o europskom putu naše zemlje
Nakon više od godinu dana od primitka, BiH je 28. veljači 2018. godine, na ceremoniji u Sarajevu, predala odgovore na Upitnik Europske komisije.
Za taj posao bh.vlstima bilo je potrebno dvostruko ili čak trostruko više vremena u odnosu na druge zemlje u regiiji. Europska komisija u srpnju je Sarajevu uputila dodatnih 655 pitanja na koja je trebalo odgovoriti u roku od tri mjeseca. Rok ni ovaj put nije ispoštovan, a krajem prosinca mogli smo čuti da su odgovori u fazi finalizacije, piše BHRT.
Vlasti BiH su krajem veljače uručile predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru i povjereniku Johannesu Hahnu odgovore na 3.242 pitanja.
Europska komisija je u veljači usvojila Strategiju proširenja EU na Zapadni Balkan. Jasno se navodi da su vrata Europske unije otvorena kada zemlje budu ispunile kriterije za članstvo. Vladavina prava mora biti ojačana, funkcioniranje institucija poboljšano, a reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i reforma javne uprave, trebaju pružiti stvarne rezultate. Među ključnim područjima navedeni su sigurnost i migracije, Socioekonomski razvoj, Transportna i energetska povezanost, Digitalna agenda te Pomirenje i dobrosusjedski odnosi.
Europska komisija je u travnju objavila paket proširenja kojim je potvrđena politika proširenja temeljena na strogim uvjetima. U Privremenom izvješću za BiH, između ostalog, traže se i hitne izmjene izbornog zakona.
Na Digitalnoj skupštini u lipnju u Sofiji Europska komisija i šest partnera sa Zapadnog Balkana zajedno pokreću Digitalnu agendu za Zapadni Balkan. Cilj je podržati tranziciju regije ka digitalnoj ekonomiji.
Opći izbori u Bosni i Hercegovini značili su i svojevrstan odmak od tema eurointegracija naše zemlje. Nakon izbora europski dužnosnici su pozvali sve političke čelnike da preuzmu odgovornost i pristupe procesu formiranja vlasti na svim razinama tako što će konstruktivno raditi zajedno u interesu građana.
