2020. - godina u kojoj bira Zapadni Balkan

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U pet država zapadnog Balkana bit će održani izbori za različite razine vlasti u 2020. godini.

Najprije slijedi, drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Hrvatska – predsjednički izbori

Drugi krug predsjedničkih izbora bit će održan u Hrvatskoj 5. siječnja 2020. godine, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Između 11 kandidata u prvom krugu održanom 22. prosinca 2019. kandidat lijevog centra Zoran Milanović i aktualna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar-Kitarović dobili su najviše glasova i ušli u drugi krug.

Pobijedit će onaj kandidat koji dobije više glasova građana koji pristupe glasovanju.

Odaziv u prvom krugu bio je 51,20 posto. Za Zorana Milanovića glasalo je 29.55 posto birača, a za Kolindu Grabar Kitarović 26,65 posto izašlih birača.

U zaključenom popisu birača za drugi krug izbora na dan 27. prosinca ukupno je upisano 3.860.095 birača i to: 3.681.175 birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 178.920 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj koji su aktivno registrirani. Ove podatke je priopćilo Ministarstvo uprave.

Ovo su sedmi predsjednički izbori u Hrvatskoj od proglašenja samostalnosti. Na ovim redovitim izborima većinskim izbornim sustavom bira se hrvatskog predsjednika ili predsjednicu na mandat od 5 godina.

Hrvatska – parlamentarni

Početkom jeseni u Hrvatskoj će biti održani i redoviti parlamentarni izbori, na kojima se bira 151 zastupnica i zastupnik u 12 izbornih jedinica.

U 10 izbornih jedinica u koje je podijeljen teritorij Republike Hrvatske bira se po 14, i u 11. izbornoj jedinici (birači koji nemaju prebivalište u RH, takozvana "dijaspora") bira se 3 zastupnika - po proporcionalnom izbornom sustavu i sa preferencijalnim glasanjem.

Manjine u 12. izbornoj jedinici većinskim izbornim sustavom biraju 8 zastupnika (Srbi – 3, Mađari i Talijani po jednog, Česi i Slovaci jednog, pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika, i jednog zastupnika biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine). 

Popis birača zaključuje se pred same izbore, a može se očekivati da će ih biti približno kao na drugom krugu predsjedničkih izbora - oko 3.860.000.

U utrci za četverogodišnji mandat u Hrvatskom saboru očekuje se da će najznačajnije stranke biti Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) kao glavna stranka desnog centra i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) kao najznačajnija stranka lijevog centra.

Desno od HDZ-a nalazi se prosvjedno-populistički Most i moguće okupljanje desnih i suverenističkih snaga koje je najavio Miroslav Škoro, treći u prvom krugu predsjedničkih izbora 22. prosinca 2019. godine, piše RSE.

Sjeverna Makedonija – izvanredni parlamentarni

U Sjevernoj Makedoniji privremeni parlamentarni izbori će se održati 12. travnja.

Ova odluka je donesena na sastanku lidera najvećih političkih partija kod predsjednika države Steva Pendarovskog, dva dana nakon summita EU, u listopadu 2019. godine, na kome nije određen datum za početak pristupnih pregovora.

Prema zakonskoj regulativi, predviđeno je da se 100 dana prije održavanja izbora formira takozvana tehnička vlada koja će biti zadužena da sprovede izborni proces.

Prvog čovjeka te vlade predlaže vladajuća stranaka, odnosno Socijaldemokratski savez aktualnog premijera Zorana Zaeva. Opozicijska VMRO DPMNE će imati ministre unutarnjih poslova, kao i ministra za rad i socijalnu politiku, te tri zamjenika ministra koji će imati pravo veta na sve odluke.

I pored ovog dogovora između stranaka, održavanje izbora 12. travnja je dovedeno u pitanje, nakon posljednje izjave Zaeva da to zavisi od ponašanja opozicije u parlamentu. On smatra da izbori mogu biti odloženi i da on neće dati ostavku, ako opozicija i dalje blokira donošenje nekoliko zakona koji se trebaju primjenjivati od 1. siječnja, a od kojih ovise plaće, mirovine i investicije u državi.

Ipak, predsjednik parlamenta Talat Džaferi je na posljednjem brifingu sa novinarima rekao da su vlast i opozicija postigli sporazum za deblokadu ovih zakona, što bi značilo da će se prijevremeni parlamentarni izbori najvjerojatnije održati prema dogovoru, 12. travnja 2020.

Crna Gora – redoviti parlamentarni

Redoviti parlamentarni izbori u Crnoj Gori se održavaju 2020. godine, a prve neslužbene prognoze govore da bi se izbori mogli održati u svibnju.

Dio crnogorske opozicije nikada nije priznao rezultate posljednjih parlamentarnih izbora, koji su održani 16. listopada 2016. godine, zbog, kako tvrde, neregularne atmosfere koja je stvorena pokušajem državnog udara na izborni dan.

Od tada Demokrate Crne Gore i Ujedinjena reformska akcija (URA) bojkotiraju rad Skupštine. Demokratski front (DF) nakon prvobitnog bojkota, iako ne priznaju rezultate izbora, u Skupštinu se vratio krajem prosinca 2017. godine.

U cilju vraćanja povjerenja u izborni sustav i pripreme sljedećih parlamentarnih izbora u Parlamentu Crne Gore je u kolovozu 2019. godine počeo sa radom skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, koji treba da pripremi set izbornih zakona.

Iako bojkotiraju rad Skupštine Demokrate Crne Gore sudjelovale su u radu Odbora, dok DF koji sudjeluje u radu Parlamenta odbio da sudjeluje u radu tog Odbora. Nikakav dogovor vlasti i opozicije nije postignut i pregovori su praktično propali, piše RSE.

Nejasno je po kojim izbornim zakonima bi izbori mogli biti održani i hoće li opozicija priznati njihov rezultat.

Također, zbog neažuriranih biračkih spiskova ne postoje precizni podaci koliko će građana imati pravo glasa na izborima za novi saziv Skupštine Crne Gore ali je na posljednjim parlamentarnim izborima pravo glasa imalo oko 529 tisuća građana.

Stranka koja je prethodnih godina pojedinačno imala najveći broj zastupnika je Demokratska partija socijalista (DPS), slijedi politički savez DF i Demokrate Crne Gore.

Srbija – redoviti parlamentarni, pokrajinski i lokalni

U Srbiji bi na proljeće trebalo da se održe redoviti parlamentarni izbori, ali još nije poznato u kom mjesecu. 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji raspisuje izbore, kao moguće datume spomenuo je 26. travanj ili 3. svibanj 2020. godine.

Krajnji zakonski rok za održavanje parlamentarnih izbora je 3. svibanj. 

Opozicija je u 2019. godini prosvjedovala zahtijevajući fer izborne uvjete. Održana je serija razgovora u okviru međustranačkog dijaloga između vlasti i opozicije o izbornim uvjetima, u koji su se uključili i predstavnici Europskog parlamenta.

Po okončanju tog dijaloga izdato je niz preporuka koje bi trebalo sprovesti kako bi se poboljšali izborni uvjeti. 

Jedan dio opozicije, predvođen, Savezom za Srbiju (SzS) najavio je bojkot izbora smatrajući da ne postoje fer uvjeti za njihovo održavanje. Između ostalog sa tim zahtjevom, ovaj politički blok od studenog 2018. godine podržava i sudjeluje u građanskim demonstracijama nazvanim "Jedan od pet miliona" koje se održavaju svake subote – najprije u mnogim gradovima Srbije, trenutno u Beogradu.

Ovi parlamentarni izbori će biti prvi koji se održavaju u redovitom četverogodišnjem roku od dolaska Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine. Prethodno su 2016. i 2014. održani izvanredni parlamentarni izbori.

Na izborima se bira 250 zastupnika u Skupštini Srbije, u kojoj trenutno Vučićeva Srpska napredna stranka ima 104 zastupnika. Sa svojim saveznicima, od kojih su najbrojniji socijalisti Ivice Dačića (22 poslanika) lipnja 2017. godine izglasovali su Vladu Srbije na čelu sa premijerkom Anom Brnabić. Vladu je podržalo 157 zastupnika.

Konačan birački popis zaključuje se neposredno uoči izbora, a na posljednjim izborima koji su održani u Srbiji, predsjedničkim u travnju 2017. godine (na kojima je Vučić ostvario pobjedu), bilo je upisano 6.724.949.

Izbori na proljeće biće opći, građani će osim za saziv Skupštine Srbije glasovati i na pokrajinskim i lokalnim izborima.

Vlast u pokrajini Vojvodina trenutno je u rukama Srpske napredne stranke, dok ista stranka ima vlast u svim općinama Srbije, sa izuzetkom pet: Šabac, Paraćin, Svilajnac, Bosilegrad i Čajetina.

BiH – redoviti lokalni

Pripreme za redovite lokalne izbore u BiH već su počele. Registrirani broj birača s pravom glasa za Opće izbore održane 2018. godine iznosio je 3.371.914, podaci su Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP).

Biraju se 74 općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština općina u Republici Srpskoj, 131 načelnika općine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine (Bihać, Tuzla, Zenica i Široki Brijeg), 6 skupština gradova u Republici Srpskoj (Prijedor, Bijeljina, Banja Luka, Doboj Zvornik i Trebinje), 10 gradonačelnika gradova u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Osim 131 načelnika i 10 gradonačelnika bira se i 3.136 vijećnika od čega 26 predstavnika nacionalnih manjina.

Na službenoj internetskoj stranici SIP-a objavljeno je da su u studenom i prosincu održali dvije sjednice na kojima je, između ostalog, usvojen i proračunski zahtjev za 2020. godinu.

U okviru zahtjeva planirana su sredstva u iznosu od 4,1 milijuna maraka za financiranje lokalnih izbora 2020. godine. Dodatna potrošnja za 2020. godine u tekućim izdacima odnosi se na troškove izbora u Mostaru, gradu u kom zbog neusklađenosti izbornog zakona sa odlukom Ustavnog suda BiH, a od 2019. godine i odlukom Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, od 2008. godine nisu održani izbori.

Po kojim pravilima će biti održani izbori još nije poznato. Imajući u vidu da još nije formirana nikakva radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva jer je kompletirana vlast na razinu BiH tek u prosincu 2019. godine, (14 mjeseci nakon održavanja općih izbora u zemlji), nitko ne može precizno reci kada će i hoće li će biti formirana novo povjerenstvo koje će se baviti tim pitanjima.

Izbori u BiH održavaju se svake dvije godine, a sredinom 2019. godine su se pojavili i zahtjevi sa nekoliko adresa političkih stranaka da se izborni ciklus objedini i da građani jednom u četiri godine izlaze na birališta.

Za sada od toga nema ništa jer je za taj korak potrebno da budu izmijenjeni Ustav BiH i zakoni koji se odnose na izborni sustav, piše RSE.

SIP bi, prema dosadašnjim pravilima, početkom svibnja iduće godine trebalo da raspiše lokalne izbore, poslije čega počinju šestomjesečne pripreme za novu provjeru birača.

U SIP-u naglašavaju da ih je Izaslanstvo Europske unije u BiH obavijestilo o tome da su osigurana sredstva iz programa IPA u iznosu od 300.000 eura za potrebe izrade strategije koja bi izborni proces u BiH učinila transparentnijim i učinkovitijim.