Pomirljivi govori na proslavi u Kninu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina poručio je u srijedu iz Knina kako je potrebno misliti o boljem sutra, ističući da u budućnosti trebamo raspolagati znanjem, pa i kada se u nečemu ne slažemo. 

"Naša povijest i sve ono što je prošlo su naše naučene lekcije. One trebaju biti sređene i na svom mjestu. To su iskustva koja danas živimo i danas smo bolji, jači, spretniji i spremni s optimizmom gledati što trebamo danas da bi bilo bolje sutra. O tome trebamo misliti - o boljem sutra", izjavio je Gotovina novinarima nakon središnjeg obilježavanja 25. godišnjice Oluje.

U svemu, pa i u slobodi, postoji disciplina

Upitan kako komentira da ove godine nisu mogli doći na kninski trg svi koji su htjeli, među njima i nekoliko stotina pripadnika HOS- a i drugih ratnih postrojbi, odgovorio je da "u svemu, pa i u slobodi, postoji disciplina".

"Ako želimo biti slobodni i sigurni, moramo poštivati slobodu i sigurnost onog drugoga. Ako želimo budućnost onda trebamo raspolagati znanjem, pa čak i kad se ne slažemo u nečemu. Ne možemo se svi u svemu slagati", rekao je.

Na opasku da je slične riječi uputio i zapovjednicima za vrijeme rata, Gotovina je kazao kako je tada bilo drugo vrijeme.

"U ratu nemate vremena za pedagogiju, niti za bilo što drugo, niti za ljubaznost ponekad. Morate donositi odluke brzo i o tome ovise životi tih vojnika, mladih ljudi i drugih nevinih ljudi", istaknuo je.

Dodao je da su kao vojnici uvijek htjeli dobiti koji dan više, da se bolje pripreme, "ali stvarnost je bila takva da smo to morali riješiti u najkraćem vremenu. I stvar je išla dobro".

Oni kojima je njihov projekt propao imaju pravo biti nezadovoljni

"Pustimo te priče", poručio je i dodao da "oni kojima je njihov projekt propao, imaju pravo biti nezadovoljni".

"Možda i dan danas neki od njih ne žive u miru, već u nemiru i u strahu zbog promašenih ambicija. Život ide dalje, mi imamo naše brige i želimo biti prijatelji. Što više prijatelja bit će nam lakše", poručio je Gotovina.

Na upit je li zadovoljan dolaskom u Knin potpredsjednika Vlade iz redova SDSS-a Borisa Miloševića, ocijenio je da je ovo današnje obilježavanje bilo dostojanstveno, "i to je dobro".

Nije želio komentirati govore koje su političari danas održali na središnjem obilježavanju 25. obljetnice Oluje u Kninu, navodeći kako nije analitičar ni kritičar. No, rekao je da su to prigodni govori za današnji dan, a danas je veliki dan.

S optimizmom gledati u budućnost i živjeti u miru i sigurnosti

Najsnažnijom porukom danas ocijenio je onu koja govori da se s optimizmom gleda u budućnost i da se živi u miru i sigurnosti.

"Svaka žrtva neovisno o vjeroispovijesti ili narodnosti je žrtva, nevina žrtva. Mi o tome trebamo misliti. U svakom slučaju za onog koji je to počinio to je jedan veliki grijeh, ako je vjernik", naglasio je general Gotovina.

Milanović: Nismo isto društvo kao prije 25 godina

Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u srijedu da Hrvatska 25 godina nakon Oluje nije isto društvo kao i prije te istaknuo da je za zajedništvo potrebno govoriti o stvarima koje nas i spajaju i dijele.

''Čast mi je, zaista čast, ovo nije fraza, govoriti na 25. godišnjici od oslobođenja Hrvatske. 25 godina je jako dugo razdoblje u formiranju i životu jednog čovjeka. U 25 godina odnosi među državama i svijetu se mijenjaju. Mi smo odmakli daleko i nismo isto društvo kao što smo bili prije 25 godina", rekao je Milanović u prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Dodao je da o tome dobro govori i govor predsjednika Vlade koji "toplo pozdravljam i nadam se da će se pretočiti u stvarnost'',

Istaknuo je da zajedništvo u demokraciji nije uvijek u potpunosti moguće, ali da je potrebno zajedno govoriti o stvarima koje nas spajaju i koje nas dijele, koje gledamo različitim pogledom.

Bitno je da se razgovara

"Pogledom nekoga iz velikog grada, nekoga iz malog grada ili pogledom Hrvata ili Srbina, to nisu uvijek nužno isti pogledi. Bitno je da se razgovara, probleme otvara i stavlja na stol", poručio je predsjednik.

U govoru je govorio o etapama hrvatskoga puta do pobjede i o odnosima Hrvata i Srba. Citirao je britanskog premijera u vrijeme Drugog svjetskog rata Winstona Churchilla "u ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost i u miru dobra volja".

"Kako univerzalno i primjenjivo na naš put. U ratu koji je nametnut, u kojem su nas napali oružjem koje smo mi i Slovenci plaćali, u ratu koji nismo htjeli, bili smo od prvog trenutka zatečeni i suočeni sa situacijom za koju se nitko nije spremao", rekao je.

Dodao je da je težak zadatak rata predvodio prvi hrvatski, ali i prvi ratni predsjednik Franjo Tuđman te da je posao koji je tada napravljen nešto iz čega bi Hrvatska danas mogla učiti.

''Ta pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna. Ona je rezultat rada, planiranja, koncentracije, inteligencije stotina tisuća ljudi. Svi mi koji nismo u tome sudjelovali smo im dužni biti zahvalni'', naglasio je predsjednik, dodavši da drugi gledaju, komentiraju i ubiru plodove tuđeg rada.

Rat je počeo porazom i teškim patnjama i mukama prognanika, dodao je. U ratu je otpor na početku izgledao uzaludan, ali pobjedu su uzeli naši hrabri vojnici i njihovi zapovjednici.

U pobjedi smo trebali biti velikodušniji, cijenim Miloševićevu nazočnost

"U toj pobjedi trebali smo biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili, o tome je nešto govorio i premijer. Nikada, srećom, nismo potonuli u ponor moralne katastrofe. Grešaka je bilo, bilo je i zločina koji su nas kasnije koštali", istaknuo je Milanović, dodavši da je to bila velika lekcija.

Hrvatska je kasnije ispravila tu grešku, ali jedan teret ostaje, poručio je.

"Zato posebno cijenim današnju nazočnost potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića. Jer doći ovdje i slaviti, a ovo je proslava, nije komemoracija. Mi se ovdje radujemo i slavimo svojim uspjesima. Doći ovdje i pridružiti se Hrvatima u proslavi jednog datuma, to nije nekakva jednadžba, već arhitektura srca i duboko emocionalno pitanje i to nije mala stvar", istaknuo je Milanović.

Vezani za mir, predsjednik je rekao da je Hrvatska odmakla na svom putu, da je postala europska država te da moramo biti još bolji u javnim poslovima i uzeti svaki euro europskog novca.

Odnosi sa Srbijom komplicirani 100 godina, moraju biti bolji

Što se tiče odnosa Hrvatske i Srbije, rekao je da su ti odnosi komplicirani više od 100 godina.

"Bilo je sukoba, krvoprolića, ratova, građanskih ratova, agresija i nakon toga nikako da uđemo u fazu normalnih odnosa u kojima će prevladavati poštovanje, konstruktivnost. Kao da smo i dalje opterećeni stvarima koje su posljedica agresije iz 90-ih godina", ocijenio je, dodavši da svjestan da govori očima Hrvata.

Ali mi smo tu, ističe. Naša dobra volja i vjera postoji, želimo surađivati, raditi, poslovati.

"Naprosto da uđemo u jednu dosadnu, dugu konstantu, novu paradigmu odnosa. Odnosi tih dvaju naroda u ovom dijelu Europe su jako važni. A kada se međusobno natežemo i prepucavamo, nitko nam ne radi o glavi, drugi nas uopće ne primjećuju", ustvrdio je Milanović.

Poručio je da odnosi moraju biti bolji i da će sa svoje strane dati sve što može i smije te da je na drugoj strani da pokuša isto.

Plenković: Pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bilo koje nacionalnosti

Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu da pijetet treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti, a isto se očekuje i od hrvatskog društva, osobito predstavnika Srba, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine nad Hrvatima.

Plenković je na središnjem obilježavanju 25. obljetnice VRO Oluja u Kninu podsjetio na poruke pomirbe predsjednika Franje Tuđmana koje je u lipnju 1997. u Vukovaru uputio budućim hrvatskim povratnicima i lokalnom srpskom stanovništvu: "Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi."

Poručio je da te državničke poruke treba imati na umu u izgradnji uključive i tolerantne Hrvatske okrenute budućnosti.

"Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu s brojnim nedužnim civilnim žrtvama, žalimo zbog svih stradalih, osobito civila, i ne samo Hrvata, nego i Srba i svih drugih nacionalnosti", naglasio je.

Legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo

Žaljenje je izrazio i za žrtve ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je, rekao je, nažalost bilo, "jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i obrambeni karakter Domovinskog rata".

"Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima. Dok je za većinu Hrvata to ponajprije bio prisilan zbjeg koji su organizirali i naredili kninski pobunjenici, za mnoge Srbe to je dan-danas zbjeg pred hrvatskim snagama", kazao je.

Plenković je poručio da je danas, 25 godina poslije, vrijeme da staloženo sagledamo svu slojevitost tadašnjih zbivanja.

Istaknuo je da je nakon Oluje hrvatska država uložila velike napore da osigura povratak onih hrvatskih Srba koji su se htjeli vratiti u svoju domovinu i da je već mnogo učinjeno.

Dodao je da još uvijek ima poteškoća koje treba otkloniti da bi se oni po svemu osjećali ravnopravnima, kako bi imali sve uvjete za život dostojan 21. stoljeća.

"Isto tako znamo da su brojni hrvatski Srbi na slobodnim područjima diljem Hrvatske sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i hrvatski branitelji, čime se treba ponositi", naglasio je.

Važno je, dodao je, da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus svoga naroda već i svršetak rata koji je stvorio uvjete za njihov povratak u Hrvatsku, za sve one koji to žele ili će željeti.

"Na kraju, treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti", poručio je Plenković.

"Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje. Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda", čime, istaknuo je, "ne dovodimo u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji".

Humanost pobjednika koji žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina

Naglasio je da se time pokazuje velikodušnost i humanost pobjednika "koji unatoč svemu žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina".

"Isto to očekujemo od svih dijelova hrvatskog društva, osobito od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine počinjene protiv Hrvata", poručio je.

Istaknuo je da se iskrena pomirba može graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama, na suradnji sa svima u pronalasku svih nestalih i na pravdi za sve žrtve, zbog čega će se, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastaviti i dalje procesuirati.

"Danas – kada se svijet nosi s najvećom zdravstvenom opasnošću u posljednjih sto godina i s najtežom gospodarskom krizom od Drugog svjetskog rata – ponovno moramo učvrstiti nacionalno jedinstvo oko hrvatskih strateških ciljeva", poručio je premijer.

Stoga, dodao je, budimo nadahnuti hrabrošću i požrtvovnošću hrvatskih branitelja "i moći ćemo se uspješno nositi s velikim izazovima koji su pred nama".

Plenković je ponovio da da je Oluja bila je pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna, a bila je i imperativ za tadašnje hrvatsko vodstvo radi povratka hrvatskih prognanika i ponovnog povezivanja dotad presječene Hrvatske.

Istaknuo je da je Hrvatska s više od 20.000 poginulih i 15 posto stambenog fonda porušenog, pretrpjela ogromnu ratnu štetu zbog čega smo izgubili 15 godina razvoja.

Naglasio je da je, osim što je bila vrhunac svih uloženih napora za obranu i slobodu Hrvatske, Oluja bila prekretnica za mir i stabilnost jugoistočne Europe "i stoga je s pravom možemo smatrati našom najvećom pobjedom".

Da bi na human i civiliziran način uredili brojna bolna pitanja koja opterećuju naše društvo, Plenković je najavio da će donijeti i poseban zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata.

Milošević: Svoj dolazak u Knin smatram zalogom za budućnost

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević (SDSS) poručio je u srijedu da Vlada ima zadatak smanjiti tenzije u društvu kako bi se prekinula spirala mržnje te istaknuo da svoj dolazak u Knin smatra zalogom za budućnost.

"Smatram da ova Vlada i parlamentarna većina imaju zadatak smanjiti i smiriti tenzije u društvu, da svatko svojim primjerom svjedoči kulturi mira, da svatko svojim doporinosom pridonese da gradimo društvo mira, toleranicje i dijaloga, da se prekine spirala mržnje kako se više nikad užasi rata ne bi ponovili", poručio je Milošević nakon svečanog obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja.

Smatra kako je društvo sazrelo da poštuje sve žrtve, bez obzira na njihovu nacionalnost,da prihvati da su Srbi iz Hrvatske imali svoja stradanja i žrtve te da sjećanje na njih trebamo poštovati.

Poručio je da je u govorima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića čuo poruke mira, pomirbe i budućnosti.

"Emocije su još svježe, čuo sam poruke mira, pomirbe i budućnosti, tako da svoj dolazak smatram zalogom za budućnost i smatram da je ovo prvi korak", naglasio je Milošević.

Na upit kako komentira napade iz Beograda o njegovom dolasku u Knin, Milošević je ustvrdio da su ti napadi očekivani.

Poručio je da to razumije prvenstveno kao govor ljudi koji su pretrpjeli bol ili diskriminaciju i nisu osjetili pravdu jer su morali otići sa svojih ognjišta te ustvrdio da u tom pogledu nikome ne zamjera.