Terrenoire ponovno predsjednik, Topić član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Franjo Topić ponovno je izabran u Predsjedništvo Međunarodne paneuropske unije, a dosadašnji predsjednik Alain Terrenoire potvrdio je svoj novi petogodišnji mandat na čelu ove organizacije.

Tako je odlučilo 150 zastupnika iz 22 europske države na Generalnoj skupštini koja je ovoga vikenda zasjedala u Europskom parlamentu u Strasbourgu. 

U Predsjedništvo su također izabrani: akademik Mislav Ježić i prof. dr. Pavo Barišić iz Hrvatske, Bernd Posselt, Johannes Kijas, dr. Dirk Herman Voβ iz Njemačke, dr. Andrej Lepavcov iz Makedonije, dr. Gordana Đurović iz Crne Gore, Walburga Habsburg Douglas iz Švedske, Anna Zaborska iz Slovačke, Rainhard Kloucek iz Austrije, dr. Anna Grünwald iz Mađarske, Carlos Uriarte Sanchez iz Španjolske i Jean Paul Picaper iz Francuske.

Na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva Anna Zaborska izabrana je za izvršnu dopredsjednicu, Mislav Ježić, Walburga Habsburg Douglas i Dirk Herman Voβ izabrani su za dopredsjednike, Pavo Barišić izabran je za glavnog tajnika, a Johannes Kijas za rizničara Paneuropske unije. Predsjedništvo je za zamjenika glavnoga tajnika izabralo bivšeg predsjednika Paneuropske unije BiH Vanju Gavrana.

Predsjednik Terrenoire u svom se govoru osvrnuo se na svoje prethodnike, velike vizionare svoga vremena osnivača Paneuropske unije Richarda Coudenhovea Kalergija i dugogodišnjeg predsjednika nadvojvodu Otta von Habsburga, ali je dao i naglasak na zemlje jugoistoka Europe. ''Što prije moramo u Europsku uniju integrirati Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju. To se treba učiniti sagledavajući njihove specifične položaje, ali ne po kriterijima koji su postojali prije 25 godina'', naglasio je Terrenoire.  

Predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić, koji je predvodio izaslanstvo iz BiH, a u kojem je pored Topića i Gavrana bio i glavni tajnik Haris Ćutahija, podnio je izvješće o radu Paneurope BiH koja je jedna od najaktivnijih organizacija u paneuropskoj obitelji. „Europska politika proširenja prema Zapadnom Balkanu počela je prije 20 godina i trebalo bi sagledati koji su rezultati toga. Samo je jedna zemlja, Hrvatska, primljena u Europsku uniju. Nije dakle puno urađeno po pitanju prijema. EU mora otvoriti pregovore s Makedonijom i Albanijom i radi tih zemalja i svoga kredibiliteta. Perspektiva punog članstva ostalih zemalja mora biti zajamčena, a zemlje Zapadnog Balkana trebaju se uključiti u raspravama o budućnosti cijele Europe. Nadam se da će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidata bez nepotrebnih kašnjenja“, kazao je između ostalog Topčagić u svom izlaganju.  

Na Skupštini su kao posebni gosti govorili i potpredsjednik Europskog parlamenta Rainer Wieland i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman.

Ministar Grlić Radman na skupu je govorio o prioritetima predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije.  Osvrnuo se i na zemlje europskog jugoistoka koje teže ulasku u Europsku uniju. „Hrvatska razumije zemlje tog dijela Europe i vjerujem da će Zagrebački samit u svibnju biti prilika za definiranje politike za jugoistočnu Europu u idućem desetljeću. Snažno podržavamo otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nadam se da će oni početi i prije samita u Zagrebu“, rekao je Radman, priopćeno je iz Paneuropske unije BiH.