Tekst članka se nastavlja ispod banera
Problem o kojem se raspravljalo tijekom prošlotjednog svjedočenja u Kongresu SAD je izmjena izbornog zakona u skladu s Ustavom.
''Ako se to ne dogodi, postoje ozbiljne šanse da se Vlada neće moći formirati i proračun usvojiti. Dakle, država ne bi mogla pružiti osnovne usluge građanima. Matthew Palmer, glavni čovjek za Balkan u State Departmentu, obavijestio je kongresmene o potencijalnom ishodu - masovne demonstracije ako država ne isplati sredstva borcima i umirovljenicima'', kaže za Bljesak.info Ajdin Muratović, novinar Glasa Amerike.
Amerika prati 'EU šablon'
Ističe kako su izmjene izbornog zakona dio šireg problema, a to je sam Daytonski sporazum koji je zaustavio rat, ali nije osigurao funkcionalnu državu.
''Svjedoci Palmer i Kurt Basseuner vjeruju da je moguće uskladiti taj Sporazum s osnovnim pravnim standardima. Izmjene načina kako se bira Dom naroda FBiH je prvi korak, a nakon toga slijede i izmjene načina izbora članov Predsjedništva. To bi trebale biti ciljane reforme na 'mikro-nivou', kako je Palmer rekao tijekom svjedočenja'', navodi Muratović.
Kaže kako još nije poznato što bi Amerika mogla učiniti ako se ne dogovore bh. političari te da kongresmeni i dužnosnici u pravilu ne najavljuju mjere za hipotetičke situacije na ovakvim svjedočenjima.
''Moguće je da dužnosnici poput Palmera naknadno dostave izvještaj kongresmenima sa konkretnim mjerama, ali neće to javno objaviti dok bh. političari i dalje pregovaraju. Sjetite se da je Amerika stavila Dodika na crnu listu bez ikakve najave. Dakle, ako se ne govori javno o mjerama, to ne znači da se one ne spremaju'', navodi, Istaknuo je kako Palmerovo svjedočenje nagovještava da će Amerika u kraćem roku pratiti šablon EU i inzistirati na dogovoru političara.
''Amerika se ponovo sa zakašnjenjem posvećuje BiH i nema puno vremena za izradu neke šire strategije, pogotovo kada je kriza izbornog zakona na vidiku. Amerika je tijekom Obamine administracije zapostavila ne samo BiH, nego i cijelu istočnu Europu, usmjeravajući se više na Daleki istok sa pretpostavkom da je EU dovoljno sposobna da sama dovrši posao na Balkanu. Obzirom da je BiH, po mnogim analizama, postala više korumpirana i manje slobodna zadnjih godina, vodeći angažman EU i relativna odsutnost SAD-a se može smatrati pogrešnom politikom'', rekao je Muratović.
Američki vojnici u Mostaru i Brčkom
Pojasnio je kako svjedoci poput Basseunera, koji nisu američki dužnosnici, igraju važnu ulogu – oni predlažu ideje kojih se, da tako kažemo, birokratski sustav možda još nije dosjetio.
''Basseuner je predložio da se imenuje Amerikanac kao visoki predstavnik umjesto Inzka, kojem se često upućuju kritike da ništa ne radi osim što izražava zabrinutost; kao i da se rasporede američki vojnici u Brčkom i Mostaru kako bi se spriječila ratna retorika. U tom slučaju, tko god bi htio ratovati, onda bi to morao raditi protiv Amerike. Dakle, huškačka priča etničkih lidera bi odmah pala u vodu i morali bi se posvetiti drugim temama. Kongresmen Perry, Republikanac i bivši brigadni general, bio je jako zainteresiran za te prijedloge tijekom svjedočenja'', naveo je Muratović.
Istaknuo je kako možemo očekivati početak ozbiljnijeg djelovanje Amerike u BiH.
''Postoji želja za većim američkim angažmanom među kongresmenima iz obje američke partije. Predsjedavajući pododbora Rohrabacher je izjavio da Amerika više 'ne može sjediti sa strane' i čekati da EU sama riješi situaciju. Posebno kritizira nesposobnost EU, dok dopredsjedavajući Meeks ima blaži stav prema EU – ipak obojica su za veći angažman SAD-a. Međutim, treba biti svjestan da to djelovanje neće doći preko noći. Prvo, State Department je trenutno bez čelnog čovjeka. Senat SAD bi trebao odobriti Trumpovu nominaciju za novog Državnog tajnika, Mike Pompea, tek krajem ovog tjedna. Postoje tu dodatne upražnjene funkcije. Palmer je, na primjer, vršitelj dužnosti, jer zamjena za Hoyt Yeeja još nije izabrana. Trebat će vremena da se sve to posloži. Saslušanja poput ovih su bitna, ali tek prvi koraci, ka stvaranju eventualne vanjske politike. Trebat će vremena da birokratski sustav svari sve što je rečeno, ali treba imati u vidu da su sve bitne vanjskopolitičke akcije SAD u ranijem periodu pokrenute upravo na ovakvim saslušanjima'', naveo je.
Žrtvovanje Srba i Hrvata
Politički analitičar Dejan Vuk Stankvoić kaže za Bljesak.info da sam osvrt američkog Kongresa na političke (ne)prilike u BiH pokazuje da ta balkanska država postaje tema, to ne mora nužno značiti da je slučaj, budući da Amerikanci imaju angažman na svim meridijanima.
''Poruka iz Washingtona je da SAD želi jačanje centralne vlasti države u odnosu na duh i slovo Daytonskog sporazuma. Grubo rečeno, ali ne bez osnova, SAD bi da žrtvuju politički subjektivitet Srba i Hrvata zarad očuvanja njihovog političkog projekta zvanog 'jedinstvena Bosna'. Postoji snažna tendencija među Bošnjacima da dominiraju, dok Srbi i Hrvati moraju politički se braniti'', rekao je, ističući da je posebno fokusiran Dodik zbog političke podrške Putina i Rusije.
''Iz tog razloga,BiH se može staviti u kontekst previranja između Rusije i Zapada, prije svega SAD. Bosna i Hercegovina je u unutarnjem proturječju zbog uzajamnih odnosa tri naroda, a opasnost je da postane moneta za potkusurivanje velikih sila. Uz to i Srbija i Hrvatska imaju specifične interese prema BiH. Ovo nije vrijeme u kome se jasno može vidjeti kako će BiH funkcionirati kao pristojno društvo i normalna država'', dodao je.
Smatra kako ne treba biti dramatičan i preuveličavati značaj BiH kad je u pitanju uloga BiH u "globalnom okršaju" Amerike i Rusije.
Šibicarska korupcije odgovara Rusiji
Muratović pak smatra kako ''svakako postoje bitnije države.
''Ali činjenica da je američki Kongres raspravljao o BiH, što nije bio slučaj prethodnih godina, potvrda je povećanog značaja BiH za Amerikance. BiH nije bitna u, nazovimo to, tradicionalnom smislu. Dakle, BiH ne posjeduje značajne resurse, ne nalazi se ni na jednom značajnom transportnom koridoru i kompletno tržište je manje od nekih američkih gradova. To je država, nažalost, iz koje mladi bježe, a mnogi starci jedva čekaju da umru'', naveo je.
BiH je, smatra, bitna kao potencijalni problem i regionalni faktor nestabilnosti. Njeni političari, bez obzira na njihove izjave, ne žele reforme koje Zapad zagovara jer bi se morali odreći šibicarske korupcije.
''Neki političari bi čak završili u zatvoru kao Sanader nakon ulaska Hrvatske u EU. S druge strane, upravo ovako kompromitirani lideri odgovaraju Rusima. Ruski šablon funkcionira tako da identificira korumpirane političare i da im pomogne ostati na vlasti pod uvjetom da provode antizapadnu politiku. Problem s ruskim utjecajem je taj da gdje god se Rusija miješa, tu građani žive u mizernim uvjetima, a političari u luksuzu bez ikakve odgovornosti. Pogledajte kako ljudi žive, na primjer, u takozvanim državicama u pokušaju poput Abhazijae ili Južne Osetije. Žive mnogo gore nego prozapadni Gruzijci. BiH je, dakle, laka meta za Rusiju, jer na tom području, Moskva može pomrsiti račune Zapadu bez velikog uloga i napora. To će Rusima postati sve važnije, jer postupno se smanjuju prilike za proširenje njihovog utjecaja, imajući u vidu skorašnja događanja u regiji kao primjerice priključivanja Crne Gore u NATO-u'', naveo je ovaj novinar.
Kaže kako je Amerika je sve svjesnija toga i želi se aktivirati, jer je ipak puno truda i novca uložila u BiH tijekom i nakon rata.
''Palmer je tijekom svjedočenja izjavio da ruski ciljevi u BiH su totalno suprotni od američkih, tako da, za razliku od vremena bivše Jugoslavije, koja je bila regionalna sila, neće biti prilike za nesvrstane igrače'', rekao je Muratović.
