Što nas čeka?
Analitičari za Bljesak: Trumpovo okretanje od Balkana i porcije osvete
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ne treba očekivati da će pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima donijeti promjenu u odnosu američke politike prema našoj regiji, smatraju politički analitičari u komentaru Trumpove pobjede za portal Bljesak.info. Navode kako će se Trump okrenuti Americi, pokazati zube Kini ali i staviti veći teret na leđima EU.
Politički analitičar Milan Sitarski kaže kako je najvažnije da svi sudionici izbora prihvate njihove rezultate kao validne, te ''da se ne ponove scene slične onima iz siječnja 2021. godine koji su bacili sjenu na stabilnost, funkcionalnost i legitimnost poretka najutjecajnije demokracije na svijetu''.
Tolerantnije prema Rusiji
Sitarski podsjeća da se pobjedom Trumpa može očekivati tolerantniji kurs američke politike prema Rusiji, uslijed čega bi EU morala pokazati neusporedivo viši stupanj samostalnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici nego dosad, uključujući i u podršci obrani Ukrajine.
''Može se, također, očekivati i veća podrška SAD-a Izraelu, te jači pritisak na Iran i Kinu, pa će EU morati donijeti i odluke hoće li ubuduće pratiti SAD u tim politikama ili u njima djelovati samostalnije i sukladno prije svega vlastitim ekonomskim i sigurnosnim interesima'', kaže Sitarski.
Dejan Vuk Stanković, politički analitičar iz Beograda za Bljesak.info kaže kako misli da je Trumpovu pobjedu odlučila prije svih njegova karizmatična ličnost, a mnogo manje njegove političke poruke i ideološka uvjerenja.
''Izdržao je jak kritički naboj liberalno-demokratskih i ljevičarskih masovnih medija, podmetanja njegovih bivših suradnika i, iznad svega, upustio se političku utakmicu nakon dva pokušaja atentata. Pojavio se kao individua jake volje, odlično je komunicirao sa svim tipovima medija'', kaže Stanković navodeći kako je Trump ujedinio republikance.
Rezervni kandidat
''S druge strane, Kamala Harris je bila rezervni kandidat, kandidatkinja iz nužde jer Joe Biden nije više mogao biti akter kampanje. Za razliku od upečatljivog i određenog Trumpa, Kamala Harris je djelovala kao neuvjerljiva činovnica establišmenta koja je podrazumijevala pobjedu. Dobila je simbolički i medijsku pomoć celebrityja, ali politika je više od šoubiznisa. Uostalom, Trump je najbolji Show-bizz političar ikad, a imao je i Ilona Muska i Joe Rogana iza sebe. To je ostavilo određeni utisak'', rekao je.
Navodi kako je pobjeda republikanaca toliko uvjerljiva da Trump može bez problema vladati te da je moguće da će kontrolirati i Senat i Kongres i da će to biti imperijalni tip predsjednikovanja.
''To praktično znači – radit će sve što naumi uz medijski pompu i obveznu porciju osvete onima koji su ga medijski, politički i sudski proganjali'', kaže Stanković.
Sitarski navodi kako smatra da će u našem dijelu Europe doći do smanjenja angažmana SAD-a.
Amerika na prvom mjestu
''To ne mora nužno radovati protivnike dosadašnjeg američkog intervencionizma, jer se čini da su neki od njih očekivali aktivnu podršku nove Trumpove administracije, koju ne smatram realnom osim možda u određenoj mjeri u domeni puke retorike.
U svakom slučaju specifična težina EU-a i njezinih članica će narasti na Balkanu, što će postati ključna determinanta regionalne politike'', smatra Sitarski.
Stanković kaže kako će politika Trumpa biti Amerika na prvom mjestu što znači da će prioritet biti američka proizvodnja, te povećanje carina za uvoz robe iz EU i Kine.
''Možda čak i povećanje od 100 posto za kinesku robu. Mogu se očekivati manji porezi za jeftiniju administraciju i veći stupanj poduzetništva, stroža imigracijska politika, stavljanje van radara Woke ideologije i svih drugih i većina post liberalizma, kulturološki tradicionalizam i konzervativizam'', kaže Stanković i dodaje kako se očekuje vrlo oštra politika prema Kini, te naglašena podrška Izraelu i težnja za skori kraj rata u Ukrajini uz poruku Europi da sve članice NATO-a koraku davati dva posto proračuna za vojsku.
Manji interes za Balkan
Srđan Blagovčanin predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala BiH, kaže kako Zapadni Balkan nije bio prioritet ni Bidenove administracije, te ne treba očekivati da će biti prioritet ni nove Trampove administracije.
''Isto tako ne treba očekivati radikalne zaokrete u pristupu Zapadnom Balkanu od strane nove administracije. Ipak refleksije odnosa Trampove administracije prema EU i NATO, svakako mogu imati odgovarajuće implikacije i na Balkan. U kojoj mjeri će Trampova administracija imati konstruktivnu suradnju s EU, te se oslanjati na NATO može uticati na usuglašen zapadni pristup prema izazovima na zapadnom Balkanu. Generalno, Trampov pristup politici je više transakcionalistički i nepredvidljiv tako ne možemo isključiti pokušaje rješavanja pojedinih pitanja na ad hoc način bez usuglašavanja stavova s EU kao što je to bio slučaj sa sporazumom Srbije i Kosova tokom prethodnog mandata'', rekao je Blagovčanin.
Kaže kako očekuje ''čak i bitno manji interes Trumpove administracije prema Balkanu, što za indirektnu posljedicu može imati stvaranje vakuma koji može biti iskorišten od strane drugih aktera poput Kine, Rusije ili Turske, te izazvati konstelaciju odnosa koja može prouzrokovati dodatnu nestabilnost''.
Kosovo i Srbija
I Stanković kaže da Trumpa ne zanima naša regija te da nema hipoteku ideološkog tipa koja se posebno vezuje za Daytonski sporazum niti ga naročito zanima spor Srbije i Kosova.
''Moguće da pritisne Kutrija (albanski premijer, op.a.) da poštuje Briselski sporazum, formira zajednicu srpskih općina, ali da nakon toga pritisne Srbiju da prihvati neovisnost Kosova na posredan način. Trump je direktan i nema mnogo sluha za detalje i on ima filozofiju 'Let’s make deal!'. Nije realno da opoziva priznaje Kosova, kao što se neki krugovi u Srbiji tajno nadaju, ali neće biti ni kreditiranja u nedogled Kurtijevog egzibicionizma. Bit će to realistička politika koja diplomatske odnose shvaća kao ekonomske pogodbe u kojima se razmjenjuju različite koristi'', smatra Stanković.
Dodaje kako će najzanimljiviji biti njegovi odnosi s Rusijom.
''Vjerojatno će dati neku šansu razgovorima s Putinom. Moguće da politički strada Zelenski, a Ukrajina usprkos svojoj herojskoj žrtvi za euroatlantsku stvar bude teritorijalno i populaciono manja. Trump neće imati sentimenta prema EU. Čist račun i promjenljiva ljubav'', rekao je Stanković.
Slavlje kažnjenih
Kao i Sitarski, koji je rekao kako Trumpova pobjeda ''ne mora nužno radovati protivnike dosadašnjeg američkog intervencionizma'', i Blagovčanin kaže da je radovanje u Republici Srpskoj, gdje smo vidjeli Milorada Dodika pod zastavom države pod čijim je sankcijama, uzaludno radovanje.
''Proslava Trumpove pobjede od strane vodstva RS djeluje infantilno. Naravno da je teško očekivati da će sankcije biti ukinute, pa sama činjenica da su njemu sankcije uvođene a ne ukidane i tokom prvog mandata Trumpove administracije to potvrđuje. Naprosto takvim pitanjima, odnosno primjenom zakona se ne bavi prvi politički ešalon administracije već agencije za provođenje zakona'', kaže Blagovčanin.
Što je Trump 'obećao' Balkanu
Iz Trumpove kampanje uoči izbora kako bi njegova vanjska politika prema Zapadnom Balkanu naglašavala pragmatična partnerstva, orijentirana na akciju i fokusirana na održivost, ekonomske prilike i borbu protiv korupcije.
Prema tim navodima, Trumpova administracija ne bi samo promovirala opće izjave o demokraciji, već bi postizala stvarne i odgovorne rezultate kroz izravan rad s lokalnim liderima i građanima u regiji.
''Trump razumije da istinski mir proizlazi iz snažnih, samoodrživih nacija. Njegova administracija bi se fokusirala na jačanje ekonomije i sigurnosti balkanskih zemalja, omogućavajući im da se odupru korupciji i vanjskim pritiscima'', naveli su ranije iz Trumpova tabora.
To, navode, znači podršku strateškim ekonomskim trgovinskim sporazumima i mjerama protiv korupcije, ne samo na riječima, već kroz akcijska partnerstva, dijeljenje resursa i obuku kakva jača lokalne institucije.
Umjesto provođenja značajnih gospodarskih inicijativa i inicijativa rasta u zemljama poput Grčke, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Rumunjske i Slovenije, kako bi se podržale te nacije u borbi protiv korupcije, aktualna američka administracija odlučila se za pasivan pristup, tvrde iz Trumpove kampanje.
Tvrde kako je taj nedostatak angažmana, ne samo da je spriječio ekonomski napredak, već je ostavio mnoge balkanske države da se osjećaju zapostavljeno i podcijenjeno dok napetosti tinjaju bez odgovarajuće intervencije, naveli su.
Trumpov tabor navodi kako bi Trump dao prioritet direktnom angažmanu, blisko surađujući s lokalnim liderima i zainteresiranim stranama u rješavanju ključnih pitanja u svakoj od tih zemalja.