Fondacija Centar za javno pravo
Analiza: Pravna strana mjera koje vlast poduzima povodom COVID-19 pandemije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Fondacija Centar za javno pravo objavila je više ekspertiza i analiza državnih mjera koje se poduzimaju povodom COVID-19 pandemije.
Objavljene analize se tiču Bosne i Hercegovine i regije i odnose se primarno na pitanja moguće povrede ljudskih prava pandemijskim mjerama, ali i aspekte prekršajne i krivične odgovornosti građana zbog nepoštivanja propisanih mjera.
Sve analize ukazuju na pravnu utemeljenost ograničavanja ljudskih prava shodno standardima Europske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i zakonitost donošenja određenih mjera na nacionalnom nivou.
Riječ je o sljedećim problemima i tematima:
1. Problem uvjeta pod kojim se može derogirati Konvencija sa problemom prednosti i nedostataka same derogacije obrađen je u ekspertizi ''Derogacija Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda tijekom borbe protiv pandemije virusa COVID-19'', autorice Nikoline Katić, pomoćnice zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
2. Problem ustavnosti i zakonitosti objavljivanja imena inficiranih i oboljelih osoba od korona virusa objavljen je u ekspertizi ''COVID-19 i Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH'', autora Nihada Odobašića, doktoranta na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i suradnika CJP-a.
Dostupno na: http://www.fcjp.ba/analize/Nihad_Odobasic1-COVID- 19_i_Rjesenje_Agencije_za_zastitu_licnih_podataka_BiH.pdf.
3. Problem ustavnosti državnih mjera koje ciljaju na ograničenje slobode kretanja zbog pandemije obrađen je u analizi ''Ograničenje prava na slobodu kretanja u vrijeme izvanrednog stanja prema Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda'', autorice Nikoline Katić, pomoćnice zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
4. Pregled krivičnopravnih mjera i njihov uzajamni odnos objavljen je u radu ''Krivična odgovornost zbog širenja zaraznih bolesti i provođenje krivičnog postupka u F BiH na primjeru COVID-19'', autorice Maje Mirković, trostruke magistrice prava i projektne asistentice pri Misiji OSCE-a u BiH, u Sekciji za politiku i planiranje pri uredu šefa Misije.
5. Ekspertiza o razgraničenju krivične i prekršajne odgovornosti i nedostacima prekršajnog postupka koji se vodi zbog povrede pandemijskih mjera u Republici Srpskoj objavljena je pod naslovom ''Zabrana i ograničenje kretanja: krivično djelo ili prekršaj?'', autora Igora Cimeša, javnog tužitelja u Okružnom javnom tužiteljstvu Banjaluka.
Dostupno na: http://www.fcjp.ba/analize/Igor_Cimesa-Zabrana_i_ogranicenje_kretanja_krivi%C4%8Dno_- djelo_ili_prekrsaj.pdf.
6. Problem ustavnosti mjera Republike Hrvatske kojima se ograničava pravo na privatnost zbog pandemije obrađen je u analizi ''Ograničavanje privatnosti u uvjetima pandemije u Republici Hrvatskoj'', autorice Morane Briški, magistrice prava i europskih studija i višeg sudskog savjetnika – specijaliste na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.
Dostupno na:http://www.fcjp.ba/analize/Morana_Briski1-Ogranicavanje_privatnosti_u_uvjetima_- pandemije_u_Republici_Hrvatskoj.pdf.
7. Problem derogacije Europske konvencije, njenog smisla za BiH i suspenzije ljudskih prava u pogledu već utvrđenih mjera razmatra se u analizi ''Obavještenje o derogaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – pravi put za Bosnu i Hercegovinu?'', autora Nasira Muftića, doktoranta pravnih nauka i asistenta na Pravnom fakultetu u Sarajevu.
Dostupno na: http://www.fcjp.ba/analize/Nasir_MufticObavjestenje_o_derogaciji_Evropske_- konvencije_za_zastitu_ljudskih_prava_i_temeljnih_sloboda%E2%80%93pravi_- put_za_BiH.pdf.
Svaka od navedenih analiza/ekspertiza donosi kompetentne odgovore na pitanja kršenja ljudskih prava državnim mjerama koje se opravdavaju pandemijom kao i o ne/dopuštenom jačanju egzekutive u odnosu na zakonodavnu i izvršnu vlast, navodi Fondacija Centar za javno pravo.
