Balkan je probni teren u novom Hladnom ratu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Balkan, na kome je počeo Prvi svetski rat, postao je i probni teren u novom Hladnom ratu s Rusijom, prenosi danas The New York Times ocjene analitičara.

Stručnjaci navode da Rusija širi svoj utjecaj i uvećava etničke tenzije u zemljama koje se nadaju ulasku u Europsku uniju, zbog čega je Buxelles oživio planove za proširenje.

Istraživač pri Institutu za medjunarodne odnose u Pragu Mark Galeotti ocijenio je da je poslije združenog reagiranja Zapada na trovanje bivšeg dvostrukog ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Engleskoj, "Balkan postoja još važniji".

"Rusija traži načine da uzvrati koji bi bili asimetrični i koji bi osigurali prilike Moskvi", rekao je Galeotti.

On je u članku za Vijeće Europe za vanjske odnose (European Council on Foreign Relations) ocijenio da "Rusija promatra Balkan kao bojno polje za svoj 'politički rat'" u nastojanju da skrene pažnju i stvori "potencijalne žetone za pregovaranje s Europskom unijom".

Charles Kaptchain, direktor za Europu u Vijeću za državnu sigurnost u Bijeloj kući za vreme Baracka Obame, rekao je da "Rusi koriste priliku u posljednjem dijelu Zapadne Europe koji je i dalje politički disfunkcionalan".

Situacija na Balkanu liči donekle na Ukrajinu, gde je Rusija prvo prihvatila da se Kijev približi EU, ali ne i NATO-u, a onda promijenila stav, što je dovelo do svrgavanja proruskog režima, a onda i aneksije Krima.

Na Balkanu, nadmetanje s Rusijom ima potencijal da poseje novu nestabilnost u regiji koja se i dalje oporavlja od ratova 90-ih u kojima se raspala Jugoslavija, navodi New York Times.

BiH, koja je nekako spojena 1995. na kraju rata, i dalje je krhka konstrukcija podrivena korupcijom, slabim vodstvom, etničkim i nacionalnim tenzijama, što je metafora za Balkan, navodi list.

To je jedna od ključnih točaka koje Rusija nastoji iskoristiti, rekao je Kaptchain, dodajući da su druge Makedonija, Kosovo i Srbija.

Europska unija je ponudila novu šansu zemljama Zapadnog Balkana da udju, ali nitko ne veruje da su te zemlje spremne za EU, navodi list.

Dalje piše da je s izlaskom Velike Britanije iz EU i pokušajima Rusije da iskoristi pukotine u regiji, EU iznijela detaljan plan za Balkan, pri čemu bi Srbija i Crna Gora mogle ući u Uniju do 2025. godine.

U međuvremenu za Balkan su se zainteresirali i Amerikanci.

Novo zanimanje Washingtona potječe iz zabrinutosti za širenje ruskog utjecaja, naveo je Ross Johnson iz Centra Willson, dodajući da Kongres SAD traži od Pentagona da iznese "procjenu sigurnosne suradnje Zapadnog Balkana i Rusije".

Galeotti ocenjuje da Rusija pokušava naći mjesto i u vladama i u kompanijama na Zapadnom Balkanu, tako da kada te zemlje uđu u EU, sa sobom donesu i ruski utjecaj.

On ocenjuje da EU nije dovoljno pažljiva kad je reč o Srbiji gde Rusija ima ključne investicije u infrastrukturi i posebno u energetici.

"Politika EU je generalno bila da se podrži šta god drži Zapadni Balkan mirnim. To je veoma opasno i stvara savršeno okruženje da Moskva igra svoje igre", rekao je Galeoti.

On, kao i drugi analitičari, kaže da Bruxelles treba više ponuditi  nuđenjem pravih inicijativa za institucionalne reforme i pravih kazni za njihovo neispunjavanje.

Bivši američki dužnosnik, koji je tražio da ne bude imenovan, rekao je da je Balkan novo bojno polje Hladnog rata i dodao da je Bruxelles bio suviše rigidan u načinima na koje je pokušavao održati regiju na na pravom putu.

On je rekao da su reforme provođene samo kada su Bruxelles i Washington zajedno radili u primoravanju lidera da odustanu od starih navika s korupcijom, zarobljenom državom, politiziranim sudstvom i ruskim kompanijama koje pokušavaju preuzeti ključnu infrastrukturu i medije.

Kaptchain je donekle optimist. On kaže da svi znaju kako će se priča završiti integracijom svih bivših jugoslovenskih republika u EU, ali da je pitanje jedino kada.