Dva člana Predsjedništva
Bez trećega: BiH će postojati do sudnjega dana
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović istaknuli su danas ponovno ''teritorijalni integritet i kontinuitet državnosti BiH'' na predavanju studentima Internacionalnog univerzitetu u Sarajevu (IUS).
Internacinalni univerzitet organizirao je predavanje članova Predsjedništva za studente iz 56 zemalja u okviru obilježavanja 25. studenog - Dana državnosti BiH na koje su pozvali i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji, međutim, na poziv nije odgovorio.
Pročitajte još
''Oni'' nisu odustali
Član Predsjedništva Željko Komšić kazao je da antifašistički pokret na zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH) predstavlja početak pravljenja državnog aparata buduće zemlje, a veličina tih ljudi ogleda u odlučnosti da BiH zadrži ista prava kao i ostale republike u sastavu buduće zajedničke države - Jugoslavije.
''Možemo iz toga izvući poruke i koliko god da teška situacija bila ne treba odustati od svoje zemlje i vjere u nju. Za nju se vrijedi boriti i kada situacija izgleda bezizlazno'', rekao je.
Podsjetio je i da je tada potvrđeno da BiH nije niti srpska, niti hrvatska, niti muslimanska nego je i srpska, i hrvatska i muslimanska, a to je nazvao važnim jer su postojali veliko državni planovi koji su dolazili od različitih strana. Oni, dodao je, nikada nisu odustali od ideje da dio BiH ili cijelu državu pripoje sebi, ali u Komunističkoj partiji nije bilo dilema da li BiH treba opstati.
Komšić je mišljenja da 25. studenog 1943. godine i 1. ožujka 1992. godine zapravo predstavljaju političko jedinstvo iako je značajna vremenska distanca među tim datumima i to jer, kaže, da nije bilo 1943. kada je obnovljena državnost BiH pitanje je da li bi svijet priznao referendum o nezavisnosti 1992. godine.
Teško je naći državu kao BiH
Također, je podsjetio na drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a kada je donesena Deklaracija i to u tadašnjim okolnostima da se svim građanima, naglasio je Komšić posebno, garantira biračko pravo, ističući da je još tada BiH imala svijest o principu jednakopravnosti što je ujedinjena Europa kao veliki mirovni i demokratski projekt usvojila nakon Drugog svjetskog rata.
''Znamo mi da je teška borba za BiH, ali mi nemamo pravo odustati od nje kada je još 1943. godine odabrano da BiH postoji i kada smo mi 1992. godine rekli NE, to je naša zemlja i nećemo pokleknuti. I danas smo u prilici braniti BiH kao zemlju jednakih ljudi i ravnopravnih građana i naroda. To nije u interesu svima, ali mi znamo šta želimo i spremni smo na tom putu ostati'', zaključio je.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović naglasio je da je zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić gradu jedan od najznačajnijih datuma u modernoj povijesti BiH jer je tada obnovljena i potvrđena državnost BiH i promoviran princip jednakopravnosti svih građana.
Kazao je i da je Ustav iz 1974. godine bi osnova da Badinterova međunarodna komisija prizna BiH te da BiH 1992. godine legitimno raspiše referendum o nezavisnosti kada se raspadala Jugoslavija i kad su se nad BiH ''nadvili teški oblaci koji su joj prijetile da nestane''.
Podsjetio je da je 29. veljače i 1. ožujka na osnovu dvotrećinske volje, a teško je naći državu u svijetu gdje se takve odluke donose tako snažno dvotrećinskom većinom, sa 64,95 posto glasova građana kazala da želi nezavisnost u kojoj će narodi biti ravnopravni na cijeloj teritoriji.
Tada je, dodaje Džaferović, BiH stekla međunarodni subjektivitet i priznanje, ali onda je uslijedila agresija, a nakon četiri godine potpisan je Daytonski mirovni sporazum za koji je prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović kazao da je njime osiguran mir koji nije pravedan, ali je bolji od nastavka rata, uz konstataciju da se u takvoj situaciji bolji mir nije mogao postići.
''On je sačuvao cjelovitu BiH, i nastavak postojanje po međunarodnom pravu i to je prva točka Daytona koju osporavaju neki u BiH dajući prednost entitetima, drugi princip je demokratski karakter zemlje, treći je složene struktura koja predstavlja kompromis, a četvrti princip je sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala kroz cijelu BiH'', pojasnio je Džaferović.
Kako je zaključio, bez obzira na probleme s kojima je BiH danas suočena kroz pokušaje da se napada na integritet zemlje i umanji kapacitet njezinih institucija, njegov stav je jasan – ''ova zemlja će postojati do sudnjeg dana i nitko joj nikada neće moći nauditi jer će uvijek postojati dovoljan broj onih koji vole ovu zemlju''.
Dodikov problem
Džaferović i Komšić pozvali su na poštovanje zakona države BiH, napominjući da su oni jednaki za sva tri člana držanog Predsjedništva te su najavili su da će insistirati na poštovanju zakona.
Na taj način su danas pred novinarima komentirali najave predsjedatelja Predsjedništva BiH Milorada Dodika o tome da će ga čuvati pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske iako je to po zakonu nadležnost Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine.
Džaferović je dodao da upravo članovi Predsjedništva BiH trebaju pokazati da poštuju pravila, zakone te da onda pokušaju graditi sustav, podsjećajući da je on dužan suprotstaviti se svim pokušajima koji idu u kontra smjeru.
Pročitajte još
''Ovo nije sukob na relaciji Željko-Milorad, Šefik-Milorad, ovo je problem na relaciji Milorad-zakon'', zaključio je.
I za Komšića stvari se jednostavno rješavaju poštujući zakon koji je jasno propisao da članove Predsjedništva osigurava jedino Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, zadužena za zaštitu najviših državnih dužnosnika i diplomatsko-konzularnih predstavništava, i nitko drugi.
''Što bi tko od nas volio ili želio nije važno, važno je što piše u zakonu. Očekuje se od svih nas da se ponašamo u skladu sa zakonom posebno od ljudi koji su na najvišim državnim funkcijama. Što vrijedi za Džaferovića i mene mora vrijediti i za Dodika'', pojasnio je.
Kako je zaključio, naoružani ljudi ne mogu ući u zgradu Predsjedništva BiH te je ostalo ''Dodikov problem''.
