Biden je nakon Kennedyja drugi katolik na čelu SAD-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kandidat Demokratske stranke Joe Biden pobjednik je predsjedničkih izbora i u Bijelu kuću će useliti kao najstariji šef Sjedinjenih Američkih Država u povijesti.

Iskusni političar Joseph Robinette Biden Junior je rođen 20. studenog 1942. godine u Scrantonu, Pennsylvania, a u bogatoj političkoj karijeri je u šest navrata bio senator iz savezne države Delawere.

U Gornji dom Kongresa (Senat) prvi put je ušao 1972. godine.

Obnašao je i dužnost potpredsjednika SAD-a, i to tijekom dvostrukog predsjedničkog mandata Baracka Obame (2009-17).

Tijekom predizborne kampanje je ukazivao na prijateljstvo s Obamom i poštovanje prema njegovoj ostavštini, za koju tvrdi da može biti faktor ujedinjavanja Amerikanaca.

Biden je oštar kritičar politike sadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a političko iskustvo i jačanje zdravstva predstavlja svojim glavnim adutima.

Tijekom višedesetljetne senatorske karijere Biden je glasno branio dvostranačje na američkoj političkoj sceni i bio otvoren za suradnju s republikanskim oponentima.

Život novoizabranog američkog predsjednika obilježile su i velike obiteljske tragedije.

Prvu suprugu Neili Hunter Biden i tek rođenu kćerku je izgubio u prometnoj nesreći 1972. godine, i to neposredno prije njegovog prvog izbora za senatora.

Sin Beau Biden je umro 2015. godine, od posljedica karcinoma na mozgu.

Joe Biden od 1977. godine živi u braku s Jill Jacobs Biden, s kojom ima kćerku Ashley Biden.

Ima i troje djece iz prvog braka, Naomi Christina, Robert Hunter i Joseph Robinette "Beauu" III.

Novi američki predsjednik je strastveni zaljubljenik u automobile, a sladoled mu je omiljena poslastica.

Kao dječak je imao problema s mucanjem.

Biden ima europske korijene, jer mu je otac englesko-francusko-irskog porijekla, a majka mu je Irkinja. Nakon Johna Fitzgeralda Kennedyja, Biden je drugi katolik na čelu SAD-a.

Joe Biden je tijekom kampanje govorio i o njegovoj ulozi u zaustavljanju ratova na zapadnom Balkanu, tvrdeći kako je 1993. godine Slobodanu Miloševiću rekao u lice da misli da je "prokleti ratni zločinac".

Bio je inicijator rezolucije u američkom Senatu kojom je administraciji predsjednika Billa Clintona odobreno pokretanje 78-dnevnih zračnih udara na strateške ciljeve u Srbiji 1999. godine, prenosi Al Jazeera.