BiH bi se trebala bolje odnositi prema migrantima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dvije zemlje zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina i Hrvatska, i dalje se bore s prilivom migranata, pri čemu se suočavaju s različitim izazovima.

Pohvalivši Bosnu i Hercegovinu u naporima da pruži utočište i osnovne usluge sve većem broju migranata i izbjeglica, posebni predstavnik glavnog tajnika Vijeća Europe za migracije i izbjeglice Tomáš Boček istakao je u izvještaju obavljenom danas da su pristup procedurama za azil i uslugama podrške bili ograničeni, dok su prilagođeni smještaj i djelotvorno skrbništvo za djecu bez pratnje i dalje ostali izazov.

''Uz skloništa i osnovne usluge koje pružaju različiti akteri, vlasti u BiH bi trebale bolje koordinirati pomoć migrantima i izbjeglicama i implementirati standarde za prilagođene i sigurne objekte za prihvat žena i djece, posebno djece bez pratnje'', rekao je specijalni predstavnik.

Bosna i Hercegovina je tijekom 2018. postala tranzitna zemlja za migracijske tokove na zapadnom Balkanu s više od 24.000 dolazaka, što je dvadeset puta više nego prethodne godine. Kako bi se nosili s velikim brojem dolazaka, uspostavljeni su novi prihvatni kapaciteti uz financijsku potporu Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) i Europske unije. Procjenjuje se da je oko 4.000 do 5.000 ljudi još uvijek u zemlji čekajući priliku za prelazak granice s Hrvatskom.

Hrvatska, koja je odgovorna za vanjsku granicu Europske unije, također je zabilježila porast dolazaka s ukupno više od 7.500 osoba registriranih 2018. godine, od kojih su  samo 352 tražitelja azila ostala u zemlji.

U 2018. godini Hrvatska se usredotočila na politike i mjere za sprečavanje neovlaštenog prelaska granice i pristupa svom teritoriju. Provedba tih politika i mjera podudara se s pojavom izvještaja o potiskivanju sa granice.

''Hrvatska je još jedan primjer nastavka migracijskog pritiska na vanjske granice Europske unije. Važno je da su operacije upravljanja granicama usklađene s ljudskim pravima i da ne sprečavaju identifikaciju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Hrvatska bi trebala uspostaviti vjerodostojne mehanizme za podnošenje žalbi i istrage za rješavanje optužbi za zlostavljanje na granici'', preporučio je specijalni predstavnik Boček.