BiH je jedina zemlja bez zakona o vanjskim poslovima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Usvajanje zakona o vanjskim poslovima ponovo se razmatra u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, a višedesetljetno nepostojanje zakona jedan je u nizu razloga čija je posljedica upitan ugled diplomacije i neefikasno provođenje vanjske politike.

Osnovni cilj ovog zakonskog prijedloga, za koji se aktualna bh. ministrica vanjskih poslova Bisera Turković nada da će biti usvojen u narednom periodu, jeste objedinjavanje postojeće zakonske regulative koja definira vršenje vanjskih poslova i njihovo sistematiziranje u jedinstven tekst.

"Nacrt zakona predviđa uspostavljanje jasne distinkcije između vanjske politike i vanjskih poslova, koji se vrše putem instrumenta diplomacije. Predloženi tekst je u najvećoj mjeri težio da preuzme europske standarde i dobru praksu europskih zemalja u organizaciji vanjskopolitičke djelatnosti", kazala je Turković za Klix.ba.

Minimum kompromisa

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji u kojoj se vanjska politika vodi na bazi kratkoročnih dokumenata podložnih promjenama, što praktično znači da sistemski nije riješeno provođenje vanjske politike.

Vanjska politika provodi se u skladu s Općim pravcima i prioritetima za provođenje vanjske politike u BiH, koje je 2003. godine usvojilo Predsjedništvo BiH, Strategijom vanjske politike BiH 2018.-2023., koju je 2018. godine usvojilo Predsjedništvo BiH, i Programom reformi (kada je riječ o NATO integraciji BiH), koji je 2019. godine usvojilo Predsjedništvo BiH.

Igor Crnadak, bivši bh. ministar vanjskih poslova, smatra da je to loša poruka i da treba, uz minimum političkog kompromisa, usvojiti zakon o vanjskim poslovima da se definira organizacija i funkcioniranje vanjskopolitičke djelatnosti.

"Zakonom o vanjskim poslovima ne bi trebalo da se definiraju samo politički odnosi, nego i određene stvari kako se uređuje sam rad ministarstva, kako se vrši odabir veleposlanika, kako se uređuju unapređenja, razne pripreme, edukacije... Svi drugi detalji koji se odnose na kvalitetniju diplomaciju generalno", istakao je Crnadak za Klix.ba.

Poentirao je da bi se, u slučaju postizanja dogovora, mnogo stvari moglo definirati zakonom i unaprijediti organizacija diplomacije i funkcioniranje vanjske politike.

Dugotrajna procedura

Predsjedništvo BiH je još 13. ožujka 2018. godine zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH da nacrt zakona o vanjskim poslovima uputi u zakonodavnu proceduru, nakon čega su poduzete aktivnosti u smislu pribavljanja mišljenja nadležnih institucija i usklađivanja teksta.

Igor Crnadak, bivši bh. ministar vanjskih poslova, izjavio je za Klix.ba da je za vrijeme svog mandata uputio jednu verziju teksta zakona u parlamentarnu proceduru i da je ta verzija dobila suglasnost Predsjedništva BiH.

"Nismo bili prezadovoljni onim što se uspjelo definirati, ali je ipak bio pomak. Tekst je imao suglasnost komisije koju je formirao predstavnik Ministarstva vanjskih poslova BiH i Predsjedništva BiH, što je bio neki solidan početak pred parlamentarnu proceduru", rekao je Crnadak.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je u rujnu 2020. godine, u skladu sa zaključkom Predsjedništva BiH, uputilo Generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH Nacrt zakona o vanjskim poslovima BiH na razmatranje.

Vijeće ministara BiH je na 19. sjednici, održanoj 29. listopada 2020. godine, zatražilo doradu materijala Nacrta zakona o vanjskim poslovima BiH u smislu obnove mišljenja institucija, s obzirom na to da je Nacrt pretrpio određene tehničke izmjene u odnosu na 2018. godinu, od kada pojedina mišljenja datiraju.

Uvršten na dnevni red

Bisera Turković, aktualna ministrica vanjskih poslova, izjavila je za Klix.ba da su na predmetni Nacrt zakona mišljenje ranije dostavili Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo financija BiH, Direkcija za europske integracije i Ured za zakonodavstvo, te da je najveći dio pristiglih sugestija uvršten u tekst.

"Posljednja informacija koju mogu podijeliti s vama je da je zakon bio uvršten na dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH. Preporuka koju smo dobili je da se obnovi mišljenje Ministarstva pravde BiH i Ureda za zakonodavstvo BiH, jer su ranija mišljenja dostavljena 2019. godine", rekla je Turković.

Posljednji Zakon o vršenju vanjskih poslova usvojen je 1992. godine, a u postdejtonskoj BiH nije bilo dovoljno političke volje da se usvoji tekst zakona o vanjskim poslovima BiH.