Kao i obično
BiH na summit Berlinskog procesa ponovo ide posvađana sama sa sobom
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Lideri država zapadnog Balkana i EU trebali bi u utorak na summitu, čiji je domaćin Bugarska, donijeti odluke koje će označiti prve konkretne korake ka uspostavi projekta "mini Schengena", no do zadnjeg dana je neizvjesno hoće li u tome sudjelovati i BiH, u kojoj je ponovno izbila svađa oko ovlasti.
Sofija će biti domaćin novog samita Berlinskog procesa, pokrenutog 2014. pod njemačkim pokroviteljstvom, s ciljem jačanja suradnje između EU i šest država koje pretendiraju na članstvo u Uniji. No, zbog okolnosti koje je nametnula pandemija summit će se održati u online formatu.
Predviđeno je da na summitu budu razmotrena i usvojena tri važna dokumenta. To su izjava lidera zapadnog Balkana o zajedničkom regionalnom tržištu, akcijski plan za zajedničko regionalno tržište (CRM) za 2021-2024. i deklaracija o zelenoj agendi za ovu regiju.
U fokusu Mini Schengen
Projekt zajedničkog regionalnog tržišta ranije je dobio naziv "mini Schengen", jer je temeljen na zamisli da BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija na tome dokažu svoju spremnost na uzajamnu suradnju, kakva se od njih očekuje kada i ako jednog dana postanu članicama Unije.
Težište projekta za sada je na prometnoj i gospodarskoj dimenziji, odnosno na stvaranju pretpostavki za slobodan promet ljudi, roba i kapitala i regiji.
Nakon što na samitu budu usvojeni predloženi dokumenti, svaka bi država trebala poduzeti konkretne zakonske korake čiji je cilj ukidanje carinskih procedura i usvajanje istovjetnih trgovinskih standarda.
Pročitajte još
EU će svojim posebnim investicijskim fondom za zapadni Balkan osigurati financijsku potporu kako bi to bilo obavljeno što prije. Unija je ranije odlučila izdvojiti čak devet milijardi eura za ovakvu ciljanu potporu projektima na zapadnom Balkanu.
Projekt "mini Schengena" posebice podupire Srbija, čiji je predsjednik Aleksandar Vučić opetovano tvrdio kako je to dobar projekt za sve, ali posebice za njegovu zemlju, a jednom je prigodom kazao kako je važan i zbog toga jer u njemu "više neće biti granice među Srbima", iako je to upakirao u konstataciju kako takvih granica neće biti ni, primjerice, među Bošnjacima.
Neke države regije su prema "mini Schengenu" bile sumnjičave upravo zbog Vučićeva entuzijazma za projekt, sumnjajući kako se iza toga kriju i neki politički planovi poput obnove srpske dominacije u regiji. Vlada Kosova i premijer Avdulah Hoti tako je prihvatila sudjelovati u "mini Schengenu" tek nakon sastanka s Vučićem i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući.
Ponovno sporne ovlasti države, entiteta i županija
Dužnosnici u BiH su također dugo bili skeptični prema ovoj inicijativi, no na kraju su je prihvatili, ali se nekoliko dana uoči samita pojavio problem jer Vijeće ministara BiH nije donijelo službenu odluku o prihvaćanju predloženih dokumenata.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković optužila je hrvatske ministre da opstruiraju donošenje bitnih odluka, nakon što su se oni suzdržali od glasanja na prošlotjednoj sjednici Vijeća ministara. Ustvrdila je kako će to usporiti europski put BiH te kako zbog toga netko mora snositi odgovornost.
"Ukoliko se to dogodi, naša zemlja će se naći u vrlo nezavidnoj situaciji, izolirana iz Berlinskog procesa i regionalne suradnje, što bi moglo imati veoma ozbiljne posljedice, kako na daljnji put BiH prema EU, tako i na efikasno korištenje sredstava iz investicijskog plana EU za Zapadni Balkan", kazala je Turković kako je u ponedjeljak citira portal Faktor.
Istog dana joj je odgovorio HDZ-ov ministra financija Vjekoslav Bevanda uputivši pismo predsjedatelju Vijeća ministara Zoranu Tegeltijj i odbacujući kao neutemeljene optužbe na račun hrvatskih ministara.
"Za nas nikada nije bilo dileme u svezi rada i postupanja kada je u pitanju europska perspektiva naše domovine, pa ni potpora dobro osmišljenim, nužnim i provedivim projektima kakav je mini Schengen, ali naravno, uz apsolutno i isključivo poštivanje zakona i zakonskih procedura sukladno ustavnim nadležnostima", napisao je Bevanda.
On je, međutim, istaknuo kako predložene dokumente treba usvojiti na način koji će jasno potvrditi da u njihovoj provedbi sudjeluju sve dogovarajuće razine vlasti sukladno svojim ustavnim ovlastima, odnosno da će tu mjesto naći i entiteti te županije unutar Federacije BiH, javlja HINA.
Ovo nije prvi spor hrvatskih i bošnjačkih ministara o statusu i ulozi entiteta i županija. Ranije ove godine mjesecima je na računu Centralne banke BiH neraspoređeno stajalo 330 milijuna eura pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), namijenjene suočavanju s posljedicama pandemije, jer se u Vijeću ministara nisu mogli usuglasili o tome treba li kao korisnike definirati samo državu ili i niže razine vlasti.
