Tegeltija
BiH ne može sama, EU digla ljestvicu visoko
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija izjavio je da se BiH, kao ni bilo koja druga zemlja zapadnog Balkana, ne može sama izboriti s migrantskom krizom, ali da je od velikog značaja što se Predsjedništvo BiH, možda prvi put, usuglasilo o ovom pitanju.
Rute prema Zapadu
“Jako sam zadovoljan činjenicom da je sastanak Predsjedništva BiH s ministrom sigurnosti prošao tako da su usuglašeni stavovi i da postoje jedinstveni zaključci”, istaknuo je Tegeltija u intervjuu Agenciji Srna.
Prema njegovim riječima, ovaj dogovor je utoliko značajniji ako znamo da su na ovoj relaciji s prethodnim ministrom sigurnosti bili apsolutno neslaganje i podjele o pitanjima migracija.
Tegeltija je podsjetio da se BiH ozbiljnije susreće s pitanjem migracija krajem 2017. godine i početkom 2018. godine, kada su napuštene tradicionalna rute kretanja migranata prema Zapadnoj Europi iz Srbije prema Mađarskoj i Hrvatskoj i kada su se okrenuli na rijeku Drinu, što je bila poruka da je neko odlučio da se migranti kreću preko BiH.
Pročitajte još
“Imate situaciju da EU dosta blagonaklono gleda na migrante na svojim granicama u Grčkoj i Bugarskoj, a onda na granici s BiH, praktično vojnici brane granice EU od prolaska migranata”, naglasio je Tegeltija.
Sigurnosni problem
Podsjetio je na stav Vijeća ministara da je neophodno da se migranti koji nisu legalni, koji nemaju zahtjev za azil i koji dolaze iz zemalja koje nisu obuhvaćene ratom, vrate u svoje zemlje, te na zahtjev da se migranti sklone s ulica, jer tako ugrožavaju sigurnost građana BiH.
“Mi do sada nismo imali suglasnost o tim pitanjima unutar BiH i od samog početka migrantske krize jedino Republika Srpska u kontinuitetu potvrđuje svoje stavove oko migranata”, rekao je Tegeltija.
Izrazio je očekivanje da će, nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH, doći do promjena u vezi s pitanjem migracija i da će BiH usuglasiti stavove i pokazati da BiH ne smije da bude spavaonica za migrante, za koje se ne zna ni odakle dolaze, niti tko su.
“Migranti objektivno predstavljaju sigurnosni problem”, rekao je Tegeltija.
Granice
Govoreći o mogućnosti da Vijeće ministara otvori granice za strance u vrijeme pandemije virusa korona, Tegeltija je rekao da je Vijeće ministara sve odluke o zatvaranju i otvaranju granica donosio na osnovu stavova zdravstvenih radnika, prije svega kriznih stožera u entitetima i Brčko distriktu.
“Kao i obično, pitanje granica se pokušava pretvoriti u političko pitanje, pa imate situaciju da na sjednici Vijeća ministara jednoglasno donesete odluku kojim zemljama otvarate granice, a poslije toga pojedini ministri izlaze i kažu da je trebalo to uraditi za još neke zemlje”, naglasio je Tegeltija.
Poručio je da će Vijeće ministara granice u BiH otvarati prema onim zemljama za koje bude pozitivan stav zdravstvenih radnika i biće otvarane pod onim uvjetima koje zdravstveni radnici propišu.
“Pitanje je zašto licitirati za tri-četiri zemlje. Ili ćemo otvoriti svima ili uvesti stroge medicinske uvjete za ulazak u zemlju, ali sve su to pitanja na koja odgovor treba da daju zdravstveni radnici. Mi ćemo prije sjednice Vijeća ministara razgovarati s više zdravstvenih faktora i iz entiteta i Brčko distrikta i na bazi njihovih prijedloga donijet ćemo odluku“, kategoričan je Tegeltija.
Investicije
Govoreći o pomoći međunarodne zajednice zbog pandemije, Tegeltija je istaknuo da se u suštini najvećim dijelom radi o kreditnim sredstvima, ali koja su i sa stanovišta kamate i iznosa, a i rokova otplate, mnogo povoljnija nego što BiH može naći na međunarodnom financijskom tržištu.
Dodao je kako očekuje nastavak podrške međunarodnih financijskih institucija i Europske komisije po pitanju pomoći zdravstvenom sektoru, koji je u mnogome iscrpljen i koji troši ogromna sredstva zbog velikog broja oboljelih.
Tegeltija je istaknuo da su međunarodne financijske institucije u slučaju pandemije reagirale bolje nego u bilo kojoj krizi do sada, od velike ekonomske krize do krize izazvane poplavama.
“Obujam sredstava koja su stavljena na raspolaganje BiH je najveći do sada. Međunarodni monetarni fond je sredstva za brzu intervenciju osigurao u vrlo kratkom roku i u rekordnom iznosu od 330 milijuna eura za BiH“, istakao je Tegeltija.
Kriva slika
Prema njegovim riječima, Svjetska banka je samo za mjesec-dva ispregovarala oko 35 milijuna eura za podršku zdravstvenom sektoru, dok je Europska komisija odobrila 250 milijuna eura makro-financijske pomoći.
“Moramo biti iskreni i reći da BiH nije baš najbolje reagirala na sve to. Sjećamo se sage oko raspodjele sredstava između entiteta, koja je trajala gotovo mjesec i po. Kada je i to završeno, Federaciji BiH je trebalo još mjesec i po da ta sredstva raspodijeli prema kantonima. To stvara vrlo krivu sliku kod međunarodnih financijskih institucija“, poručio je Tegeltija.
Predsjedatelj Vijeća ministara je ukazao na činjenicu da je Ukrajina prošle sedmice ratificirala sporazum s EU o makro-financijskoj pomoći, dok BiH nije čak ni ispregovarala memorandum i sporazum.
“S jedne strane imate Ukrajinu koja je, iako je u ratu, sporazum ratificirala u kolovozu, a s druge strane BiH koja taj posao neće završiti ni do decembra”, kazao je Tegeltija.
Govoreći o investicijskom ciklusu, Tegeltija je izrazio očekivanje da će na Investicijskom summitu za zapadni Balkan, koji je planiran u rujnu, biti odobreno nekoliko važnih projekata za BiH.
Deset projekata
“U dogovoru s EU, BiH je dostavila deset projekata prema Europskoj komisiji za koje očekujemo da dobijemo značajni iznos i grant sredstava, ali i izvore za financiranje tih projekata. Riječ je o četiri projekta iz Republike Srpske i šest iz FBiH, od čega je jedan zajednički jer obuhvata teritoriju oba entiteta”, pojasnio je Tegeltija.
On je dodao da se projekti uglavnom odnose na putnu i željezničku infrastrukturu, na energetiku u oblasti obnovljivih izvora energije, te za proces plinifikacije.
“Ukoliko bi svi ti projekti, od kojih su neki spremni, bili realizirani, to bi bio značajan investicioni ciklus u BiH koji će pomoći prije svega oporavku ekonomije“, smatra Tegeltija.
Ne može bez MMF-a
Kad je riječ o novom aranžmanu s MMF-om, Tegeltija je istaknuo da je pregovore trebalo započeti dan nakon što su završeni pregovori za brzu financijsku pomoć.
“Zajednički stav je bio da se brzo ispregovara novi aranžman, koji na neki način nikada nije prekinut i nije otkazan, ali toliko vremena se ništa po ovom pitanje nije realiziralo da je potrebno potpisati novi aranžman”, napomenuo je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, makro-financijska pomoć Europske komisije kreće se po kamatnoj stopi od 0,125 posto na 15 godina, a kamatne stope MMF-a su vrlo slične, s tim da su rokovi od 10 do 12 godina.
“Nadam se da će neki od uvjeta koji su ostali iz prethodnog aranžmana moći biti ispregovarani i da će do kraja godine biti usuglašen novi aranžman MMF-a s BiH”, rekao je Tegeltija.
Izbori
Govoreći o predstojećim izborima u BiH, Tegeltija je podsjetio da su usvajanjem proračuna osigurana sredstva, nakon čega ne vidi razlog da se izbori ne održe.
“Ozbiljan problem za održavanje izbora može da se pojavi kao posljedica pandemije, jer ulazimo u studeni kada će biti problema i sa sezonskim gripom i strah me od nemogućnosti osiguravanja uvjeta u prostorijama u kojima će biti glasačka mjesta”, napomenuo je Tegeltija.
Problem će, tvrdi Tegeltija nastati, ako članovi biračkih odbora, čija se obuka sprovodi mnogo prije izbora, dan ili dva pred izbore budu pozitivni ili moraju u izolaciju.
“To će od svih političkih subjekata koji sudjeluju u izborima zahtijevati da imaju mnogo ljudi koji mogu da sudjeluju u izbornom procesu da se on ne bi ugrozio na bilo koji način, jer nama su izbori neophodni kao dokaz da se vlast bira na izborima i da se pokaže stupanj demokracije u našem društvu”, istaknuo je Tegeltija.
Sarajevo i Beograd
Komentirajući reakcije Sarajeva na sastanak najviših zvaničnika Republike Srpske u Srbije, Tegeltija je naglasio da je najveći problem što nema komunikacije između zvaničnog Sarajeva i Beograda.
„Čini mi se da u Sarajevu sve rade da te komunikacije i ne bude. Uvijek sam se zalagao za razgovore s našim susjedima, bez obzira na to da li su razgovori na nivou entiteta ili na nivou zajedničkih institucija. Stanovišta sam da se problemi mogu riješiti samo razgovorom, a nikako političkim prepucavanjem putem medija“, poručio je Tegeltija.
On je kazao da nažalost, već dugo vremena, pojedini krugovi u Sarajevu svaki razgovor između Banja Luke i Beograda dočekuju vrlo negativno, iako postoje jasni stavovi i iz Beograda i iz Banjaluke što su ciljevi suradnje sa Srbijom, ali i jasne poruke iz Beograda kako gledaju na Sarajevo i na Republiku Srpsku.
Tegeltija je pozvao one koji komentiraju tuđe razgovore da sami razgovaraju, te naveo da je previše otvorenih pitanja koji su prije svega u interesu građana i jedne i druge zemlje.
Trgovska gora
Govoreći o problemu Trgovske gore, Tegeltija je rekao da BiH mora da uradi sve ono što je u njenoj moći kako bi spriječili odlaganje otpada na samoj granici BiH i Hrvatske.
“Sada kada je Hrvatske intenzivirala svoja nastojanja vezana za Trgovsku goru, ministar Košarac je iskazao vrlo aktivnu ulogu i u suradnji s entitetskim resornim ministrima pokušavao koncipirati zajednički odgovor BiH prema Hrvatskoj”, rekao je Tegeltija.
Dodao je kako je došlo do nesporazuma na relaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstva vanjskih poslova BiH.
“BiH ima problem po tom pitanju, jer ne postoji spremnost da se podrže aktivnosti koje predlaže resorno Ministarstvo vanjske trgovine, a ne postoji inicijativa da se to riješi na drugi način. Sve aktivnosti koje je planirao ministar Košarac i koje je prihvatio Savjet ministara, u ovom trenutku je blokiralo Ministarstvo vanjskih poslova”, objasnio je Tegeltija.
Predsjedatelj Vijeća ministara smatra da nespremnost da u BiH sami riješimo svoj problem šalje vrlo lošu poruku građanima koji žive u slivu rijeke Une.
“Nadam se da ćemo bar u međunarodnoj arbitraži, uz pomoć ljudi koji se bave zaštitom životne sredine, pokazati da je ta lokacija opasna po život i zdravlje ljudi koji žive na toj teritoriji”, istakao je Tegeltija.
Smjena Osmice
Govoreći o procesu imenovanja kadrova u zajedničkim organima, Tegeltija je naveo da je otvoren proces imenovanja direktora i zamjenika Obavještajno-sigurnosne agencije.
''Nadam se da ćemo tijekom sljedećeg tjedna imati nekoliko sastanaka vezanih za proces imenovanja i da ćemo u sljedeća dva tjedna na sjednici Vijeća ministara imati prijedlog za imenovanje direktora OSA-e i njegovog zamjenika“, rekao je Tegeltija.
Kad je u pitanju Uprava za neizravno oporezivanje BiH, Tegeltija je istaknuo da tu postoji apsolutno neslaganje, te da su interes za tu poziciju iskazali i Bošnjaci i Hrvati, ali i Srbi.
“Stanovišta sam da je, prema svim dogovorima koji su postojali kada su imenovani prvi i drugi direktor UNO, red da novi direktor bude iz reda srpskog naroda“, poručio je Tegeltija.
Put ka EU
Naglasio je da je put BiH ka EU jedno od pitanja o kojem postoji visok stupanj konsenzusa u BiH, ali da oko brzine kretanja na tom putu postoje različita mišljenja i otvorena pitanja.
“U tom procesu mi nismo sami, postoji partner, a to je EU. Lično mislim da su pred BiH, u ovih 14 prioriteta, postavljeni previsoki kriterij, koji nikada ni za jednu zemlju nisu postavljeni u tako ranoj fazi, kada BiH još nije dobila ni status kandidata”, kazao je Tegeltija.
Smatra da je potrebno da BiH riješi nekoliko ključnih pitanja da bi pokazala da je napravila određeni broj kredibilnih mjera i da bi bilo u redu da joj EU dodijeli status kandidata.
“Dosta toga je do nas, jer nismo riješili neka važna pitanja koja su nama mnogo važnija nego samoj EU. Takva je revidirana strategija procesuiranja ratnih zločina, koju ni tri godine nakon usuglašavanja nismo usvojili na Vijeću ministara”, rekao je Tegeltija.
Dva cilja
Predsjedatelj Vijeća ministara smatra da je BiH u ovom trenutku ima dva najvažnija kratkoročna cilja, od kojih je prvi zaštita zdravlja ljudi, a drugi da u procesu zaštite zdravlja ne strada ekonomija.
“Dugoročnih pitanja je mnogo, od problema migracija, do procesa pridruživanja i pokretanja gospodarskog rasta. Poslije šoka koji su doživjeli svi u zemljama Balkana u drugom kvartalu godine, na nama je da u trećem i četvrtom kvartalu pokrenemo ekonomiju i da pokušamo da nadoknadimo ono što smo zasigurno izgubili od ožujka naovamo”, poručio je Tegeltija.
