Opet najgori
BiH ponovno 'zaradila' loše ocjene Europske komisije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Europska komisija objavila je novo izvješće o napretku u reformama zemalja regije, a kako navodi Radio Slobodna Europa, u tom izvješću najgore ocjene dobila je Bosna i Hercegovina.
Novo izvješće, koje se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Tursku, u utorak će u Bruxellesu predstaviti europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi.
Radio Slobodna Europa imao je uvid u taj dokument koji, kako se navodi, prikazuje sivu sliku stanja, naročito u ključnim poljima, poput vladavine prava.
Umjesto napretka nazadovanje
U Izvješću za BiH Europska komisija navodi kako nema napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti vanjskim odnosima. Zabilježeno je i nazadovanje u oblasti javnih nabava.
Što se tiče političkih kriterija, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale "slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom".
Pročitajte još
"Negativni učinci rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestirati tijekom pandemije, direktno utječući na dobrobit građana", ocjenjuje se u izvješću.
U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost "selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije". Identificiraju se sistemski nedostaci u operativnoj suradnji između agencija za provođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka.
Za policiju se kaže da je "podložna političkom uplitanju", a financijske istrage i zapljena imovine su, prema nalazima, "uglavnom neefikasni", prenosi Radio Slobodna Europa.
Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u Izvješću se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH "primjenjivala povlašteni tretman" za domaće ponuđače prilikom dodjele javnih ugovora, konstatira se i ocjenjuje kako su potrebne "hitne aktivnosti" na usvajanju zakona o javnim nabavama i sukobu interesa.
Humanitarna kriza
Poseban dio Izvješća posvećen je migrantskoj krizi te se navodi da bh. vlasti nisu uspjele uspostaviti održivi sustav migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u prosincu 2020. Izvješće govori o opsežnom angažiranju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.
Priznaje se da je Bosna i Hercegovina pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocjenjuje se da je potrebno da zemlja osigura učinkovitu koordinaciju na svim razinama upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcioniranje sistema azila.
"To zahtjeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i županija, uključujući i smještanje prihvatnih centara”, navodi se u izvješću Europske komisije o Bosni i Hercegovini.
Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uvelike uspostavljen, Bosna i Hercegovina, kako stoji u Izvješću, tek treba usvojiti sveobuhvatni strateški okvir.
Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i nadilaženje prakse "dvije škole pod jednim krovom".
"Nije postignut napredak u garantiranju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja osiguravanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u osiguravanju financijske održivosti sistema javnog emitiranja", stoji u dokumentu.
Zastrašivanje i sudski procesi
Dodaje se da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebice u entitetu Republika Srpska gdje su aktivisti, kako se navodi, bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju.
Naglašava se da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu s europskim standardima i osiguravanju transparentnosti financiranja političkih stranaka.
Kada su u pitanju vanjski odnosi ni u toj oblasti nije zabilježen napredak.
"Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Bosna i Hercegovina se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje s vanjskopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama", stoji u Izvješću.
Europska komisija na kraju navodi da je zemlja nastavila aktivno sudjelovati u regionalnoj suradnji i održavati dobrosusjedske odnose, prenosi Radio Slobodna Europa.
