BiH spriječila dolazak ruskog špijuna?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je blokirala dolazak ruskog diplomate Vladislava Filipova, koji je godinama špijunirao za Rusiju u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, odakle je na koncu i protjeran, potvrđeno je za Dnevni avaz iz, kako tvrde, više pouzdanih izvora.

Prema Avazovim saznanjima, Rusija je odustala od imenovanja Filipova za vojnog atašea, a nakon što je s bh. strane vrlo jasno poručeno da ruski obavještajac po činu pukovnika nije dobrodošao.

Širom otvorena vrata

Avaz piše kako su ključnu ulogu u reakciji bh. vlasti, koja se može promatrati u okviru šireg odgovora na destabilizirajuće djelovanje Rusije u regiji, na šta je u više navrata ukazivao Kongres Sjedinjenih Američkih Država, odigrali su Obavještajno-sigurnosna agencija i Ministarstvo sigurnosti BiH.

''Kako saznajemo, Filipovu su isprva bila širom otvorena vrata za dolazak u BiH, za šta su bili odgovorni ministar sigurnosti BiH u prošlom sazivu Dragan Mektić i bivši šef bh. diplomacije Igor Crnadak, koji su, faktički, prihvatili dolazak kontroverznog obavještajca. Međutim, Osman Mehmedagić Osmica, direktor OSA-e, upozorio je bh. vlasti, ali i rusku stranu da se Filipovu ne može garantirati sloboda kretanja'', piše Avaz.

Sarajevske novine ističu kako je ruski diplomat u žižu javnosti došao krajem prošle godine, kada su otkrivene informacije prema kojima je Filipov godinama djelovao obavještajno za interese Rusije. Iz Albanije je protjeran nakon ubojstva Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji.

Nakon toga je, tvrdi Avaz, ruski veleposlanik u BiH Petar Ivancov službeno posjetio tadašnjeg ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića i tražio od njega dozvolu da Filipov može ući u BiH i da se može nesmetano kretati. Radončić je ovu mogućnost odbio i istaknuo kako će kao ministar sigurnosti BiH postupiti i izdati naredbe u skladu sa sugestijama OSA-e.

Ruska operacija

''Između Radončića i Ivancova su održana dva duga sastanka u odvojenim vremenskim intervalima od petnaestak dana, ali Radončić je ostao rezolutno pri stavu da Filipov ne može ući u BiH. On je poručio da je Albanija, odakle je Filipov protjeran, članica NATO-a, te da je to dovoljan razlog da mu BiH ne ukaže gostoprimstvo. Na koncu, i Rusija se opredijelila da pošalje drugog atašea, kako ne bi dodatno komplicirala odnose'', piše Avaz.

Novine navode kako je poznato ''da Rusija već godinama opsežno provodi diplomatsko-obavještajnu operaciju s ciljem stvaranja pojasa vojno neutralnih država na Balkanu, u kojem su trebale biti Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija''.

Avaz se poziva i na istraživačku mrežu Belligncat, koja navodi da je  ''Filipov imao vrlo važnu ulogu u tom, prema svemu sudeći, propalom projektu''.

''U travnju 2017. ruski veleposlanik u Sjevernoj Makedoniji Oleg Ščerbak je visokom dužnosniku Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije vrlo otvoreno rekao da je plan Rusije bio da 'napravi pojas vojno neutralnih država'. Upravo u tim državama, navode istraživači, radio je Filipov koji je u Sjevernu Makedoniju prvo došao 2009. godine, a kasnije prešao u Albaniju'', piše Avaz.

Novine navode kako su kosovski mediji pisali da je Filipov uspostavio veze sa srbijanskim obavještajcem Goranom Živaljevićem te da su bili povezani s incidentom u makedonskom parlamentu 2017. godine.

Igra na bh terenu

Također, piše mreža Bellingcat, dvojac se povezao i s Miroslavom Lazanskim, analitičarom kojeg često koristi ruski Sputnik. Makedonske obavještajne službe su, kako ističu istraživači Bellingcata, identificirale Lazanskog kao jednog od g1avnih proruskih propagandista.

Avaz također navodi kako su ''ruske obavještajne igre kojima je cilj onemogućiti napredak država regije ka članstvu u NATO savezu najsnažnije vidljive u državama koje su bile bliže tom povijesnom koraku Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji''.

''Međutim, kako su obje države, Crna Gora 2017., a Sjeverna Makedonija 2020. godine, postale članice, nije isključeno da će se hibridni rat Moskve protiv NATO-a i posebno Sjedinjenih Američkih Država i njihovih interesa preseliti na bh. teritorij. I ranije se u više navrata javnost uvjeravala u dvostruku ulogu Moskve, koja javno podržava suverenitet BiH, ali istovremeno p-država i političke snage koje destabiliziraju napore države na putu ka NATO-u i Europskoj uniji'', zaključuje Avaz.