Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Bosna i Hercegovina ušla je u 'alarmantno' političko razdoblje koje se može dodatno opasno zakomplicirati jer je očevidno kako ne postoji spremnost političkih stranaka za izmjene izbornog zakonodavstva kojima bi se osigurala regularnost izbora zakazanih za listopad'', upozorila je u srijedu koalicija nevladinih udruga "Pod lupom".
Opći izbori u BiH trebali bi se održati 7. listopada, a prema izbornom zakonu moraju biti raspisani šest mjeseci ranije, odnosno najkasnije do 6. svibnja, a izmjene izbornog zakona moguće su samo do tog datuma.
"Ostalo je još 25 dana do isteka tog roka, a nema nikakvih naznaka da će se do tada nešto dogoditi", kazao je novinarima u Sarajevu Dario Jovanović, koordinator koalicije "Pod lupom''.
Voditelj delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark i američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack zakazali su novi krug pregovora s čelnicima najvećih stranaka koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo, u nastojanju da se postigne dogovor o modelu koji bi osigurao nov način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, sukladno odluci Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po prizivu Bože Ljubića.
Sastanak s čelnicima Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Demokratske fronte (DF), Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB) ima dodatnu težinu jer u njemu sudjeluje i vršitelj dužnosti zamjenika pomoćnika američkog državnog tajnika Matthew Palmer.
Palmer je o tome u utorak u Sarajevu odvojeno razgovarao s članovima Predsjedništva BiH, a nakon priopćenja koja su potom objavljena moglo se zaključiti da su pozicije ključnih političara u BiH oko izmjena izbornog zakona i dalje podjednako udaljene kao i ranije.
Koordinator koalicije "Pod lupom" Jovanović je podsjetio kako je presuda u "slučaju Ljubić" tek jedna u nizu koje su utvrdile neregularnosti u izbornom sustavu BiH.
"Devet godina od presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci', osam godina od presude Ustavnog suda BiH u odnosu na Mostar i uz još tri presude Europskog suda koje su u međuvremenu donesene, ništa se nije uradilo. To govori kako su političari u ovoj zemlji spremni samo blebetati, a ništa ne raditi", kazao je bez oklijevanja Jovanović.
Analiza koju je provela koalicija "Pod lupom" pokazala je kako još od 2012., unatoč brojnim preporukama za poboljšanje izbornog procesa u BiH, nije učinjeno "gotovo ništa".
Jedino što je od tada izmijenjeno je povećanje preferencijalnog praga na stranačkim listama pa kandidati koji su nižerangirani, umjesto ranijih pet posto, sada moraju prijeći prag od 20 posto glasova kako bi kao niže pozicionirani eventualno osvojili mandat u nekom zakonodavnom tijelu.
Takvo pravilo primijenit će se na listopadskim izborima, što u praksi čini besmislenim sustav otvorenih stranačkih lista s kojih birači teorijski mogu birati kandidata kojega preferiraju, bez obzira na to kako ga je stranka pozicionirala.
"To znači da će se glasovati na de facto zatvorenim listama", kazao je Jovanović upozoravajući kako na ovaj način stranački lideri ponovo preuzimaju punu kontrolu nad izbornim procesom.
Hina podsjeća kako je bi se Dom naroda parlamenta BiH do kraja travnja trebao očitovati o prijedlogu izmjena izbornog zakona koji je ranije dobio potvrdu u Zastupničkom domu, a riječ je o poboljšanjima nadzora nad glasačkim procesom.
Na prijedlog SDP BiH tako su u Zastupničkom domu podržane odredbe kojima bi se uvelo skeniranje glasačkih listića, sustav biometrijske provjere otisaka prsta glasača te video nadzor nad svim glasačkim mjestima, a s ciljem striktnog nadzora nad tijekom glasovanja i sprječavanja izbornih krađa.
Ovim se izmjenama protive u HDZ-u BiH i u Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) uz obrazloženje kako je riječ o uvođenju skupog i kompliciranog sustava.
Koalicija "Pod lupom" odlučila je parlamentu BiH uputiti prijedlog za dodatne izmjene izbornog zakona kojima bi se, uz ostalo, spriječila do sada uobičajena politika trgovina uz proizvoljno izjašnjavanje kandidata o nacionalnoj pripadnosti.
Predložene su izmjene po kojima bi se svakom kandidatu ostavila mogućnost slobodnog etničkog izjašnjavanja, no uz odredbu kojom bi se zabranila promjena jednom izabranog opredjeljenja u razdoblju od tri izborna ciklusa.
