Biografije članova Predsjedništva: Od 'kolekcionara', sukoba interesa do zabrane putovanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović rođen je 1975. godine u Tuzli. Sa suprugom Mirelom ima dvioje djece. Diplomirao je 1998. na Filozofskom fakultetu u Tuzli a doktorirao 2010. u Sarajevu, stoji u biografiji novog člana Predsjedništva BiH objavljenoj u bazi Centra za istraživačko novinarstvo.

Nastavnik povijesti

Ušao je u SDP 1993. godine i obavljao je nekoliko dužnosti unutar stranke. Prije političkog angažmana, Bećirović je bio nastavnik povijesti u osnovnoj školi u Tuzli, a od 1998. do 2002. radi u Srednjoj ekonomskoj školi u ovom gradu. Docent je na Filozofskom fakultetu u Tuzli od 2010.

U organima vlasti je od 1998., kada je izabran za zastupnika u Parlamentu Federacije BiH. Dvije godine poslije ulazi u Skupštinu Tuzlanskog kantona i federalni Dom naroda.

Na Općim izborima 2002. godine ponovo je izabran za zastupnika u Skupštini, a četiri godine kasnije ulazi u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Mandat će obnoviti i 2010. godine.

Na izborima 2014. godine osvojio je treći uzastopni mandat u Državnom parlamentu. Na Općim izborima 2018. godine kandidirao se za mandat u Predsjedništvu BIH, ali ga nije osvojio. U veljači 2019. godine izabran je za izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Kako navodi CIN, sa suprugom u Tuzli ima stan vrijedan 124.000 KM, a vozi Passata vrijednog 24.000 KM.

Sukob interesa

Odlukom Komisije za odlučivanje o sukobu interesa iz studenog 2017., Bećirović je povrijedio Zakon o sukoba interesa u institucijama BiH i plaća mu je umanjena za 10%. Njegova majka Jasminka bila je članica nadzornog odbora firme Tehnograd-company d.o.o. Tuzla. Ova firma je od 2013. godine do 2016. godine sklopila ugovore čija je vrijednost veća od 5.000 KM.

Lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić je rođen 1964. godine u Sarajevu, gdje i danas živi sa suprugom i kćerkom. školovao se u Sarajevu i diplomirao na Pravnom fakultetu 1988. godine. Dobitnik je „Zlatnog ljiljana“, najvišeg ratnog priznanja Armije RBiH.

Od početka 1996. godine, kada se razvojačio, pa do 1998. radio je u Ministarstvu za raseljene osobe i izbjeglice Federacije BiH (FBiH). Potom preuzima dužnost predsjednika Gradskog vijeća Grada Sarajeva, a na izborima 2000. godine je izabran za vijećnika, potom i za načelnika Općine Novo Sarajevo, gdje ostaje na dužnosti do jeseni 2001. godine.

Kredit i 'kolekcija'

Komšić je 2001. imenovan za prvog veleposlanika samostalne Bosne i Hercegovine u Beogradu (tadašnja Savezna republika Jugoslavija), ali tu dužnost napušta u proljeće 2003. godine.

Potom radi kao direktor u poduzeću „Revicon“, da bi poslije preuzeo dužnost zamjenika gradonačelnik Sarajeva. Na lokalnim izborima 2004. opet je izabran za načelnika Novog Sarajeva.

Osvojivši nešto više od 116.000 glasova, kao kandidat iz reda hrvatskog naroda ulazi u Predsjedništvo BiH i postaje najmlađi član kolektivnog šefa države. Četiri godine poslije ponovo osvaja mjesto u Predsjedništvu sa 337.065 glasova.

Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP), u kojoj je bio 15 godina, napušta 2012., a godinu dana poslije osnovao je stranku Demokratska fronta (DF).

Ušao je u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BIH sa 42.407 glasova. Mandat člana Predsjedništva BiH osvojio je i na Općim izborima 2018. godine.

Prema imovinskom kartonu iz 2014. godine, Komšić je vlasnik stana u Sarajevu u vrijednosti od 150.000 KM. Njegova supruga Sabina prijavila je suvlasništvo sa bratom nad vikendicom i jednim dulumom zemljišta koje su naslijedili od roditelja. Supruga Sabina je suvlasnica i apartmana na Vlašiću.

Komšić je zadužen kreditom od 105 tisuća KM, koji bi trebao otplatiti 2026. godine. Pojedini mediji pisali su kako je Komšić ''svojevrsni kolekcionar nekretnina'' te da posjeduje nekretnine koje nisu uvedene u imovinski karton.

Nastavnica

Prva žena u Predsjedništvu BiH, donedavna predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović, je rođena 1967. godine u Tesliću. Živi u Banja Luci sa suprugom Aleksandrom, s kojim ima dva sina.

Cvijanović je profesorica engleskog jezika, a nakon studija je završila i specijalistički studij na Pravnom fakultetu u Banja Luci.

Članica je Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), njegovog Izvršnog i Glavnog odbora, potpredsjednica Gradskog odbora Banja Luka i međunarodna tajnica stranke.

Cvijanović je radila kao nastavnica i profesorica engleskog jezika, te kao asistent u Misiji Europske unije u BiH.

Od 2006. do 2010. godine, kada je premijer RS-a bio Milorad Dodik, radila je kao njegova savjetnica za europske integracije i suradnju s međunarodnim organizacijama, a potom i kao šefica njegovog Ureda. U tom razdoblju je i rukovodila Jedinicom za koordinaciju i europska pitanja, a 2010. je imenovana za ministra za ekonomske odnose i regionalnu suradnju RS-a.

Na toj poziciji je ostala do 2013. godine kada je postala premijerka RS-a.

Sankcije

Željka Cvijanović se na izborima 2014. borila za mjesto srpskog člana Predsjedništva BiH, ali nije osvojila dovoljan broj glasova. Nakon izbora po drugi put je imenovana za premijerku RS. Od 2018. godine je predsjednica Republike Srpske.

U imovinskom kartonu iz 2018. godine je napisala da sa suprugom dijeli vlasništvo nad kućom u Banja Luci, čiju je vrijednost procijenila na 444.646 KM. Suprug Aleksandar je suvlasnik skoro 7 duluma zemljišta s bratom. Cvijanović je 2014. godine vozila Golf 5 od 10.000 KM, a suprug Citroen C5 vrijedan 35.000 KM. Njegovo auto je u zadnjem imovinskom kartonu procijenila na 16 tisuća KM, navodi CIN.

Sin Filip je suvlasnik firme "Pilon", a suprug i sin Stefan imaju firmu "PRIM" u Banja Luci. Supružnici Cvijanović su tijekom 2013. godine mjesečno zajedno zarađivali 7.300 KM.

Željka Cvijanović nije odgovorila na upit CIN-a o svojoj karijeri, imovini i prihodima. U travnju 2022. godine Velika Britanija uvela joj je sankcije zbog narušavanja legitimiteta i funkcioniranja Bosne i Hercegovine. Sankcije uključuju zabranu putovanja u Veliku Britaniju i blokadu imovine u toj zemlji.