Bit će bolno – Nema planova s EU dok se ne riješi nametanje Izbornog zakona

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Netko tko nema legitimitet nameće određena rješenja. Oni nas ne slušaju i smatraju da smo nebitni i podsmijavaju nam se. Donošenje i nametanje nekih zakona je nešto što je planirano. Htio se zabiti nož u leđa BiH. Bolno je sada čupanje tog noža, i biće bolno'', rekao je predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Naime, na posebnoj sjednici zastupnici razmatraju aktualnu sigurnosnu i političku situaciju u svijetu sa aspekta reperkusija na Srpsku.

Podaništvo Bošnjaka

Dodik je rekao da su nakon nametanja Izbornog zakona na udaru i Bošnjaci u BiH, te da se u BiH više neće praviti nikakvi planovi s europskim partnerima dok se ovo pitanje ne riješi.

Dodik je ukazao na ''podaništvo Bošnjaka u BiH'', upitavši treba li se sa njima nešto dogovarati jer su spremni da podrže nametanje rješenja.

"Uvjereni su da će dobiti šta žele. Ne možemo se u BiH dogovoriti da se potvrdi nešto što piše u ustavu, a to je da parlament donosi zakone. Muslimani prihvaćaju da to radi netko drugi i predstavljaju to kao da i mi treba da prihvatimo", rekao je Dodik.

Istaknuo je da je parlament jedino mjesto gdje se mogu donositi zakoni i da je nametanje Izbornog zakona doneseno zbog aplauza Bošnjaka.

"Grdno se varaju ako će nas tako držati u BiH. Zar ste toliko ludi da vjerujete da Amerika može nametnuti šta hoće. Nametnuli su mi sankcije. Pa šta", upitao je Dodik.

Šargarepa

Ako Bošnjaci nastave s podaništvom Americi, Dodik smatra da se time zatvaraju vrata BiH.

"Kada dobijate status kandidata, dobijate ovaj šamar. Nastavit ćemo da vodimo politike koje su u interesu Republike Srpske", istakao je Dodik.

Govoreći o programima razvoja EU, Dodik je naveo da Republika Srpska za naredne četiri godine može da povuče 300 milijuna eura iz programa razvoja EU.

"Svoje školske programe moramo prilagoditi onima u EU, odnosno da se kaže da postoji roditelj jedan i roditelj dva. Neću da živim u zemlji koja to promovira. Nisam spreman na to", rekao je Dodik.

Kada je riječ o odnosu EU prema ovim prostorima, Dodik je rekao da je Europa dovedena u poziciju ovisnosti o strani SAD-a i dodao da je u velikoj krizi.

"Europa se odrekla jeftinih sirovina i mora da ih nabavlja po većim cijenama. EU ubrzava procese pridruživanja, nudeći šargarepe koje bi trebalo da navuku druge da se odreknu suvereniteta da bi određeni centri moći mogli upravljati tim prostorima", istakao je Dodik.

Schmidt na silu

Sve je to dalo pečat regionalnim odnosima na Balkanu i u BiH, rekao je Dodik, istakavši da Srpska mora spremno dočekati promjene u svijetu.

"Nema primjera da funkcioniraju zemlje koje su izopćene iz Europe, ali ni ovakva situacija nije viđena do sada. Europa je ponudila BiH status pregovarača bez jasnog datuma ali traže reforme", podsjetio je Dodik.

On je naglasio da je sada jasno da postoje i oni koji ne žele kretanje ka EU, rušeći sve principe u BiH, te naveo da je taj put nemoguć s protektorom.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je pak da je na europski put BiH Christian Schmidt bacio tamnu mrlju pokušajem da pokaže kako je on taj koji mijenja zakone.

Cvijanović je navela da poslije otvaranja pristupnih pregovora odlučili da zadaju udarac EU da se vidi tko je gazda.

"Schmidt želi na silu obavljati visoku poziciju", rekla je.

Nakon tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH za koje je Schmidt rekao da je nametnuo, Cvijanović je upitala tko je taj tko donosi i mijenja zakon, kao i tko se kreće prema EU.

1.600 adresa

"Mislim da je ovo nedopustivo", rekla je Cvijanović i dodala da se zakoni donose u parlamentu od legalno izabranih predstavnika građana.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da su sve krize u BiH počele nametanjem i odlukama stranaca, te istaknuo da će Srpska osporiti sve nelegalne odluke koje je najavio da će donijeti Schmidt.

"Nijednu krizu nisu izazvale odluke domaćih organa, parlamenata, vlada, a pogotovo ih nisu izazvale zajedničke odluke u vladama entiteta i u Parlamentarnoj skupštini", istakao je Stevandić.

Rekao je kako je Narodna skupština Republike Srpske u pravnom timu napravila popis svih rezolucija Vijeća sigurnosti UN kojima su imenovani drugi visoki predstavnici, kao i obavještenje o Schmidtu koji je prošao bez imenovanja i rezoluciju kojom nije imenovan, nego je odbačena u Vijeću sigurnosti.

"Na više od 1.600 adresa smo poslali ove dokumente. Dobili smo 50 odgovora koji su dovoljni da počnemo razne procese na mnogim mjestima, pa čak i u parlamentu Njemačke", naglasio je Stevandić.